prva strana

Petak, 29. Mart 2024.

Revija KOLUBARA - Maj 2003 > izbor

prijava | registracija

revija

stav

prilike

ljudi

prošlost

mediji

izbor

kultura

pisma

kalendar

dodatak

revija +

arhiva

impresum

pretraga

Blagoveštanje Oca Justina

Jelena Tasić (Danas, 10. april 2003)

I ove godine blagodat Svetoga Duha sabrala nas je u ovoj svetoj Ćelijskoj obitelji radi praznika Presvete Bogorodice, praznika Blagovesti, ali nas je Duh Sveti sabrao i oko groba našeg prepodobnog oca Justina Ćelijskog. Otac Justin je u ovoj svetoj obitelji blagovestio 31 godinu i okupljao duše gladne i žedne Boga Živoga. A evo, takođe, okuplja nas i oko svoga groba već 24 godine, što znači da ukupno 55 godina sveti Justin Ćelijski blagovesti i propoveda sa ovoga mesta u ovome svetom manastiru onu blagovest koju je arhangel Gavrilo doneo Presvetoj Bogorodici, a preko nje celom rodu ljudskom - poručio je na ovogodišnje Blagovesti episkop raškoprizrenski Artemije (Radosavljević) u besedi na pomenu arhimandritu Justinu (Popoviću), svom duhovnom ocu i jednom od naših najvećih teologa.

Otac Justin (Foto: Ljuba Rankovic)

Prvi radni dan u nedelji i hladnoća na kojoj su se pramenovi snega stapali sa prvim cvetovima napupelih voćki, neznatno su umanjili broj onih koji se svake godine iz svih krajeva Srbije i Crne Gore na Blagovesti okupljaju u manastiru Ćelije, jer, kako reče vladika Artemije, „otac Justin i danas iz svoga groba propoveda istu onu nauku u Vaskrsloga Gospoda Isusa Hrista, koji je došao i postao čovek da ljudima proputi put sa zemlje na Nebo...

Srednjevekovni manastir Ćelije nalazi se na obali reke Gradac, u podnožju ogranaka Valjevskih planina. Do manastira se stiže krivudavom asfaltiranom stazom ili prečicom kroz šumu, koji se odvajaju od puta koji vodi iz obližnjeg Valjeva ka Leliću. Veruje se da je Ćelije podigao kralj Dragutin (1282-1316), mada istoričari kao ktitora ne isključuju ni despota Stefana Lazarevića (1389-1427). Pogotovo što je u vreme despotove vladavine Valjevo bilo sedište mitropolije, čija se crkva nalazila u Ćelijama.

Ono o čemu se nauka i predanje slažu jeste burna istorija Ćelija. Duhovnici ovog manastira, poput arhimandrita Hadži Ruvima, bili su i istaknute narodne vođe, zbog čega su Turci često rušili i palili svetinju, koja se svaki put ubrzo obnavljala. Manastir je u drugoj polovini 18. veka imao značajnu ulogu u narodnim bunama, da bi tokom Prvog srpskog ustanka u njemu bila smeštena Karađorđeva vojna bolnica.

Od 1837. do 1928. Ćelije su pretvorene u parohijsku crkvu. Sledećih nekoliko decenija u njima su se smenjivala sestrinstva i bratstva. Dolaskom nastojateljice Sare sa sestrama iz Ljubostinje, 1946. uveden je sadašnji manastirski poredak, da bi pod upravom igumanije Glikerije (Janjić) manastir doživeo ekonomski i duhovni procvat.

U nedavno obnovljenom hramu svetog arhangela Mihaila, sačuvani su delovi ikonostasa, carske dveri i prestolne ikone iz 1816. godine, rad Jeremije Mihailovića, slikara valjevske škole iz Bajevca. U manastirskoj riznici čuvaju se vredne ikone iz 18. veka, crkveni predmeti i knjige, kao mošti više svetitelja. Ispred crkve nalazi se grob Ilije Birčanina, jednog od prvih žrtava seče knezova. Iz Ćelija, koje danas imaju 25 monahinja, poniklo je još 10 ženskih manastira. U manastiru radi čuvena ikonopisačka škola, a sestrinstvo se bavi i izdavačkom delatnošću. Osnovana je i Duhovna biblioteka „Otac Justin” u Valjevu u okviru koje se objavljuju dela ovog duhovnika, prema čijoj je testamentalnoj želji prošle godine ustanovljena i Zadužbina „Sveti Jovan Zlatoust avve Justina Ćelijskog” sa sedištem u Valjevu.

Otac Justin (1894-1979), koga su komunističke vlasti proterale sa Univerziteta i jedno vreme držale u zatvoru, za duhovnika i sveštenoslužitelja manastira došao je 1948. godine i tu ostao do smrti.