prva strana

Petak, 19. April 2024.

Revija KOLUBARA - Oktobar 2003 > izbor

prijava | registracija

revija

stav

prilike

ljudi

mediji

izbor

kultura

pisma

kalendar

dodatak

revija +

arhiva

impresum

pretraga

Istorijska prošlost najdužeg planinskog venca u Srbiji

Dr Danica V. Markoska (Glas Podrinja, 11. septembar 2003)

Nedavno je izašla iz štampe knjiga „Podrinjsko-valjevske planine”, prof. dr Milorada Vasovića, neumornog istraživača ogromne energije, istrajnosti, širokog opusa znanja, posvećenog nauci, kako u mladosti tako i danas, sa izuzetnim darom za posmatranje, sa sposobnošću za širinu shvatanja prostora, pojava i procesa koje izučava.

Monografija „Podrinjsko-valjevske planine” predstavlja kompleksnu, sadržajnu, interesantnu i aplikativnu naučnu studiju, u kojoj je autor na samo njemu svojstven način, slikovito, lepim književnim jezikom, prikazao ovaj deo Srbije, čime se svrstao u najkompetentnije naslednike velikana geografske nauke (jedini je jugoslovenski geograf kome je dodeljena Velika povelja SGD za svekoliki rad).

Luksuzno opremljena i bogato ilustrovana, monografija se sastoji od 500 strana teksta, četiri geografske karte, brojnih skica i 150 fotografija. Najbolju ocenu ovog rada dao je poznati i priznati stručnjak prof. dr Radenko Lazarević.

U kompoziciji knjige izdvajaju se sledeće celine: Geografski položaj i prostranstvo; Priroda Podrinjsko-valjevskih planina i njihove podgorine; Stanovništvo; Privredni život; Gradska naselja i Posebni deo s prikazom svake od 10 planina ponaosob.

Kako monografija ima regionalno-geografska obeležja, autor se više zadržao na prikazu glavnih crta reljefa, ali je znalački ukazao na uticaj reljefa na druge pojave u prostoru. Ograničio je proučavano područje, argumentovano dokazao da Podrinjsko-valjevske planine čine najdužu prirodnu granicu u Srbiji, dugu 117 km, sa Rudnikom 142 km, koja se proteže od Drine do Jasenice u Šumadiji. Reljef se odlikuje pitominom površi, kanjonskim dolinama i krasom u Valjevskom kraju.

Autor je znalački, numerički dokumentovano dokazao da ovde vlada umereno vlažna i blaga klima (na osnovu dugogodišnjeg proučavanja i narodnih zapažanja), da severoistočne strane planina dobijaju nešto više padavina od naspramnih strana (naročito u opštini Mionica), gde ima 16,6 m3/dan vode, što je znatno više od proseka u Srbiji.

Posebno je autor posvetio pažnju vodoprivrednim problemima Valjeva, Kosjerića i njihove okoline, procenjujući da bi severoistočne strane planina u budućnosti mogle da budu „fabrike vode Kolubarskog basena i šireg prostora”.

U poglavlju „Stanovništvo” prof. Vasović ukazuje da je prostor Podrinjsko-valjevskih planina oduvek bio arena malih i velikih pokreta stanovništva, menjanja staništa i značajnih istorijskih događaja i daje podatke o najstarijoj naseljenosti ovog prostora, koji je privlačio ljude blagom klimom, rudnim blagom, šumama (78.555 ha), pašnjacima i livadama (33.500 ha), izvorima, vodotocima, brojnom divljači.

Seoska naselja su razređenog tipa. Autor ukazuje na uzroke migracionih kretanja, probleme prirodnog priraštaja u naseljima, iščezavanju brojnih manjih naselja, staračkim domaćinstvima.

U poglavlju „Privredni život” autor iznosi podatke o najznačajnijim privrednim granama: stočarstvu, voćarstvu, šumarstvu, preradi drveta, saobraćaju, industriji, kao i razvoju turizma (letnjeg, zimskog i lovnog). Primer uspešne revitalizacije suvoborskih sela daje na primeru Koštunića. Autor predlaže niz mera za brže privredno oživljavanje proučavanog područja.

U „Posebnom delu” monografije dati su prikazi deset planina pojedinačno: Rajac, Suvobor, Maljen, Povlen, Jablanik, Medvednik, Sokolske planine, Jagodnja, Boranja i Gučevo.

Da zaključimo - prof. Vasović je u ovom originalnom delu, prikazao prirodu i njeno bogatstvo, lepote, stanovništvo, privredni život, saobraćaj, naselja, kao i istorijsku prošlost najdužeg planinskog venca u Srbiji. Do sada je to prva i jedina monografija ovog dela Srbije. Autor je u njoj prikupio i obradio toliko vrednih naučnih podataka i činjenica, što do sada nije pošlo za rukom nijednom našem ili stranom poznavaocu ovih planina. Zbog svega toga svaki rad, planiran na polju regionalno-geografskih i svih drugih istraživanja ovih prostora, nemoguće je zamisliti bez oslanjanja na naučna istraživanja i rezultate vrsnog stručnjaka prof. Vasovića, te zato knjigu toplo preporučujemo čitaocima različitih profila.

Nadajmo se da će nas autor ove vredne knjige uskoro iznenaditi još nekom ovako naučno vrednom knjigom.