prva strana

Utorak, 19. Mart 2024.

Revija KOLUBARA - Januar 2004 > prošlost

prijava | registracija

revija

stav

prilike

mediji

izbor

kultura

pisma

prošlost

kalendar

dodatak

revija +

arhiva

impresum

pretraga

Pola veka valjevske Medicine rada

dr Zaven Der-Hazarjan

Počeci zdravstvene zaštite radnika u Valjevskom kraju su u dalekim pedesetim godinama 20. veka. Radne organizacije, uvidevši potrebu za organizovanom zdravstvenom službom u kolektivu, počele i same da u svojim prostorijama otvaraju samostalne ambulante. Do tada, brigu o zaposlenima u industrijskim preduzećima sprovodila je inspekcija rada uz nadležnosti kontrole štetnosti na radu i bolesti koje mogu proizići iz toga, kao i higijensko-tehničke nedostatke u redovnom izvršavanju poslova, gde je učestvovao i sanitarni tehničar.

Kolektiv valjevske Medicine rada (Foto: Ljuba Rankovic)


Tek 1. septembra 1966. godine Medicinski centar u Valjevu formira zdravstvenu stanicu medicine rada za preduzeće „Gradac” i okolne radne organizacije. Na njenom čelu se našao prvi specijalista medicine rada, doktor Slobodan Aksentijević, koji na poziv tadašnjeg komercijalnog direktora „Gradca”, prelazi iz lozničke „Viskoze” u Valjevo. Zdravstvena stanica je posedovala dve lekarske ordinacije, previjalište, laboratoriju i kartoteku, a u radu su učestvovali i dve medicinske sestre (tehničara).

Potreba za otvaranjem novih zdravstvenih stanica medicine rada sve više pritiska uslove valjevske privrede, pa tako 1967. godine preduzeće „Balkanija” u okviru preduzeća „Remont” formira zdravstvenu stanicu površine 200 m2 sa istim sadržajem kao i u zdravstvenoj stanici „Gradac”. Nakon povratka iz Italije i Tunisa, gde je radio kao lekar, ovom zdravstvenom stanicom rukovodi i u njoj radi doktor Radisav Savić - Saka, specijalista medicine rada, zajedno sa dr Tomislavom Tanaskovićem (izvesno vreme radio u sektorskoj ambulanti u Lajkovcu) i kasnije sa dr Zoranom Sobekom. U njoj su se lečili radnici i drugih preduzeća tog dela grada.

Na inicijativu dr Radomira Stankovića, direktora Doma zdravlja u Valjevu, u čiji sastav su ušle sve zdravstvne ustanove, dispanzeri i ambulante, dr Savić osniva i u „Uzoru” ambulantu medicine rada. U proleće 1972. godine otvara se zdravstvena stanica u preduzeću „Srbijanka” sa dva lekara, lekarom stomatologom i zubnim tehničarem. Radom ambulante rukovodi načelnik Službe medicine rada, dr Slobodan Aksentijević.

Sve te zdravstvene stanice pokrivale su od 1500 do 3000 radnika područnih delova grada. Na sličan način počela je sa radom i zdravstvena stanica u preduzeću „Jablanica” sa jednim specijalistom medicine rada - doktorom Miodragom Rančićem i jednom medicinskom sestrom - tehničarem. Otvaranjem ove četiri zdravstvene stanice i njihovim radom bilo je pokriveno zdravstvenom zaštitom, uglavnom sve radno sposobno stanovništvo Valjeva, izuzev radnika fabrike „Krušik” koji su imali sopstvenu zdravstvenu službu.

Ovakva organizacija rada Službe medicine rada trajala je sve do nove reforme zdravstva kada medicina rada kao i druge službe Medicinskog centra postaju zasebne organizacije udruženog rada (OOUR) i tako Medicina rada dobija prvog direktora, doktora Slobodana Aksentijevića, dotadašnjeg načelnika, kao i svoje organe upravljanja. Izuzetno dobra saradnja ostvarena je sa svim preduzećima i Medicinskim centrom, koji su angažmanom svojih specijalista pružali svesrdnu pomoć i podršku novoformiranom OOUR-u. Kao OOUR Medicina rada deluje od 1975. do aprila 1985. godine kada ulazi u sastav Doma zdravlja, čiji upravnik je od 1974. godine dr Miloš Pašić, prvi specijalista opšte medicine u Valjevu. Novoformirana služba - Dispanzer medicine rada organizuje se na dva nivoa: preventiva i kurativa. Poštujući arhitektonsko rešenje modernog zdanja Doma zdravlja, dr Savić, zajedno sa upravnikom dr Pašićem, predlaže da se preventivni deo ordinacija poveže međusobno, čime bi se tehnički ubrzali sistematski i periodični pregledi radnika. Takvo rešenje kasnije je uspešno primenjeno u sličnim ustanovama širom Srbije.

Oktobra 1980. godine (na Sv. Petku) Medicina rada se useljava u novu zgradu Doma zdravlja izuzev ambulante „Srbijanka” i, kasnije, „Stevan Filipović”. Dugo godina, okosnicu službe su činila petorica lekara, specijalisti medicine rada (dr Aksentijević, dr Savić, dr Rančić, dr Simić i dr Grujičić). Kasnije u službu dolaze dr Višnja Briedis, specijalista medicine rada i mladi lekari dr Aleksandra Divnić, dr Branislava Sepi i dr Slavica Aleksandrić. U kraćem periodu, na čelu službe se nalazio dr Ljubisav Simić, da bi ga 1985. godine nasledio dr Zdravko Grujičić.

Period posle 1980. godine do ratnog perioda 1990. je, može se reći, zlatni period rada i razvitka Medicine rada. U ratnom periodu, od 1990. do 2001. godine, iako su mnoge fabrike imale brojne probleme oko svog opstanka, na osnovu podataka iz rada Medicine rada može se sa sigurnošću reći da one nikad nisu zapostavile brigu o zdravstvenom stanju svojih radnika.

Danas, Medicina rada ima osam specijalista medicine rada, psihologa specijalistu i lekare opšte medicine sa odgovarajućim srednjim medicinskim osobljem. Od decembra 2002. godine načelnik službe je dr Branislava Sepi.
Dispanzer Medicine rada u Valjevu danas je organizovan kao teritorijalna služba u okviru Zdravstvenog centra. Službi medicine rada poverena je prvenstveno preventivna uloga. Jedinstvo preventive i kurative u medicini rada postignuto je, svih ovih godina, timskim radom specijalista medicine rada i brojnih lekara opšte medicine, koji su prodefilovali kroz službu, a kasnije postali ugledni specijalisti iz drugih oblasti medicine ili su pak prešli u druge sredine nastavljajući uspešno svoju karijeru. Njihov broj je impozantan: dr Šćepanović i dr Vićentić, dugogodišnji lekari u ambulanti „Srbijanka”, dr Olivera Ilić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dr Gordana Stanković, specijalista medicine rada u Beogradu, dr Jelena Lukić-Banjanac, dermatovenerolog, dr Milan Nikolić, internista - kardiolog, dr Vera Babić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, dugo vremena je radila u ambulantama „Stefil” i „Srbijanka”, dr Slobodan Gvozdenović, specijalista ginekologije i akušerstva; nekada lekari u medicini rada - danas okosnica valjevske pedijatrije, dr Svetlana Pavlović, dr Biljana Tomić i dr Selimir Spasić, dr Boris Medved, lekar u „Krušiku”. Kratko vreme u službi su se zadržali dr Nina Koldžić, trenutno u Americi, dr Zoran Đurić, urolog i dr Goran Jevtić, internista. Svoj doprinos dale su i dr Jelena Vukićević, dr Svetlana Simić, dr Jasmina Radojičić, neuropsihijatar dr Branka Tanaskovska i psiholog Marjan Tošić.