prva strana

Utorak, 19. Mart 2024.

Revija KOLUBARA - Februar 2005 > dodatak

prijava | registracija

revija

stav

prilike

ljudi

kultura

kalendar

pisma

dodatak

revija +

arhiva

impresum

pretraga

Ni bazen, ni balon...

Branko Vićentijević

Poslednja „niska bisera” u udavljenom valjevskom sportu svakako je istupanje KK Student iz takmičenja u Drugoj srpskoj ligi – Sever. Formalno, nije bilo novca, a ni igrača, za to, ipak, ozbiljno takmičenje. Suštinski, klica propasti nikla je u sezoni 2003/2004, kada je rukovodstvo Studenta odlučilo da angažuje nekoliko veterana e da bi se ekipa plasirala u viši rang, Prvu srpsku ligu, u kojoj, uprkos lošim rezultatima, godinama na volšeban način opstaje i gradski rival Metalac. Osvojeno je treće mesto, takmičarski su tada napredovale samo prve dve ekipe, pa se sve završilo po onaj davno znanoj valjevskoj sportskoj priči „puče lopta, rasturi se tim”.

Bazen pokriven balonom... ali u Subotici (Foto: Ljuba Rankovic)

Sve bi ovo možda i moglo da se prihvati ukoliko se u pomoć ne pozove ne tako davna prošlost, kada je Student, i tada se utrkujući sa Metalcem, načinio sličnu grešku i doveo trenera i gotovo kompletnu ekipu iz drugih gradova, pre svih Beograda. Nesumnjiva cena tog promašaja bila je paprena – muška ekipa Studenta se raspala, taj klupski pogon bio je ugašen godinama, a slično je okončana i tužna priča sa ženskom ekipom. Njen mukotrpan put od Srpske lige, preko Druge lige, do prvoligaškog društva, pao je u vodu u jednoj od sezona nekadašnje SFRJ, u kojoj više nije bilo sponzora („Vujić”, „Diva”), pa ni novca za plaćanje profesionalki.

Ti dugovi još nisu oduženi, izgubljeni su sporovi pred sudovima, klupski žiro račun je blokiran, pa je nova muška ekipa, podizana nekoliko godina u pionirskom i juniorskom pogonu, preko „potesa”, krajnje skromno finansirana „okolo naokolo”. U svemu je možda najzanimljiviji detalj da su ti Studentovi klinci, gotovo razjureni pred sezonu 2003/2004, neki i pre toga a neki kasnije, sadašnje Metalčeve prvotimce, ne računajući „obavezna” pojačanja van Valjeva „starijeg brata”, u međusobnim susretima tamburali, zavisno od rasploženja, sa 20 do bezmalo 50 poena razlike!

Valjevo opet ima „neke nove klince”, sada u Plivačkom klubu „Valis”. Za njihov dalji napredak neophodan je zatvoreni (zimski) bazen kako se ne bi išlo u Vrujce. Zidan iznova, ili sadašnji olimpijski u Petnici pokriven „balonom”. Za slovenački „balon” treba bezmalo stotinu hiljada evra, mogući su i povoljni krediti, dok je izgradnja novog još skuplja i na još „dužem štapu”.

Novo opštinsko rukovodstvo teško da će imati sluha za potrebe valjevske dece, za njihovo zdravlje i sveobuhvatan program obuke neplivača – od predškolaca do srednjoškolaca, pa i poneki takmičarski rezultat koji bi ovaj grad promovisao u Srbiji (a i šire). Jer, budžet je čas „ratni i restriktivan”, čas „razvojni”. Ovo tim pre što pojedini koalicioni partneri Nove Srbije, SPS pre svih, ne odustaju tek tako od nakane da kad-tad „privedu nameni” jedno od svojih Potemkinovih sela iz predizborne kampanje 2000, kod Poljoprivredne škole (Sportsko-poslovni centar sa novom halom sportova, zatvorenim bazenom i poslovnim prostorom). Taj deo gradskog građevinskog zemljišta, osećaj je SPS-ovih arhitekata, sada je devastiran prodajom šest hektara placa slovenačkom „Gorenju” za buduću fabriku bele tehnike u Valjevu, koja bi trebalo da bude gotova u 2006. godini.