U junskom broju „Kolubare”
objavljena su „Sećanja o Valjevu” iz knjige Gorana Malića „O motivu i
svetlosti. Razgovori sa Vojislavom Marinković”. Marinković govori o izložbi četvorice
istaknutih fotografa, koju je u Valjevu otvorio 1972. godine. Reč je o izložbi
Slave Stanojevića, Danila Cvetanovića, Žike Đorđevića i Predraga Pećinara
(„najmlađeg po fotografskom zvanju ali najstariji po godinama koji je imao neku
vrstu putopisnih lajf-fotografija”).
Snimio Dušan Jovanović, Ub, oktobar 1991. (Foto: Ljuba Ranković)
Ko je bio Predrag Pećinar? Iako Beograđanin, Predrag Pećinar (1923-1993) vuče
korene iz zlatiborskog sela Ljubiša, u kome je rođen njegov otac Miladin Pećinar
(1893-1973), naš poznati stručnjak, hidrolog i akademik, borac čuvenog skopskog
Đačkog bataljona 1300 kaplara, solunac. U braku sa Milicom (umrla 1960) imao je
troje dece: sinove Predraga i Zorana i kđerku Gordanu.
Predrag Pećinar je završio Elektrotehnički fakultet u Beogradu (odsek
telekomunikacija), u prvoj posleratnoj generaciji. Prvo je radio u Vojnom
institutu, a zatim u Školskom centru Saveznog civilnog vazduhoplovstva, gde ostaje
do penzionisanja. Bio je poliglota, kao i njegov otac Miladin. Govorio je četiri
strana jezika: engleski, francuski, nemački i italijanski, a služio se i španskim.
Bio je na specijalizacijama na aerodromu „Orli” u Parizu, u Tuluzu i Japanu. Za
potrebe svoje ustanove prevodio je stručnu literaturu sa francuskog i engleskog
jezika.
Njegov otac, akademik Miladin Pećinar je još kao gimnazijalac bio zaljubljenik
fotografije. U Prvom svetskom ratu nosio je fotoaparat i ovekovečio mnoge ličnosti
i događaje.
U nedavno objavljenoj knjizi „Rodoslov porodice Pećinar”, autora Pera Pećinara,
potpukovnika u penziji, o Predragu Pećinaru napisani su i ovi redovi:
„Od svog oca nasledio je sklonost i ljubav prema fotografiji, kojom se počeo
baviti od studentskih dana, a izlaže od 1968. godine kada je postao član
Foto-kluba Beograd. Izlagao je na svim zajedničkim izložbama u zemlji i na
grupnim salonima u inostranstvu (Australija, Engleska, Čehoslovačka i dr).
Posebno je bio počastvovan kada je njegov rad „Uzrok i posledice” uvršten u međunarodnu
izložbu fotografije, prikazan prilikom svečanog otvaranja nove zgrade Opere u
Sidneju 1973. godine. Za svoje fotografije i dijapozitive u boji dobio je
brojne nagrade: Oktobarskog salona fotografije u Beogradu, Republičke izložbe fotografa
Srbije, Izložbe u Mariboru, Skoplju i dr.”
Njegova prva samostalna izložba održana je od 12. do 26. januara 1993.
godine u Galeriji Biblioteke grada Beograda, na kojoj je izložio 30 fotografija
(izbor radova 1962-1982). Ona je bila i kobna za inženjera Predraga Pećinara.
Zbog velike angažovanosti oko organizacije, kako se navodi u knjizi „Rodoslov
porodice Pećinar”, njegovo srce nije moglo izdržati sve napore, iznenada je
umro 16. januara 1993. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu. Na kraju da
napomenemo da je Predragova supruga Mirjana Nikolić-Pećinar završila Akademiju
likovne umetnosti, a njihova kđerka Milica (1952) Filološki fakultet u
Beogradu.