| Januar 2011

Valjevac ličnost 2010. godine

Redakcija Revije Kolubara

Plaketa

Plaketa "Ljubomir Nenadović"

Jedanaestog januara, a to je dan osnivanja Izdavačkog društva „Kolubara”, Revija „Kolubara” će, sedamnaesti put, izabrati Valjevca ličnost godine. U ime ovih novina to će učiniti žiri koji sačinjavaju naši novinari i saradnici. Pridružiće nam se poneki od dosadašnjih nosilaca ovoga zvanja.

 Najavljujući novi izbor Valjevca ličnosti godine donosimo i prve predloge za to priznanje. Podsećamo, u isto vreme, da za Valjevca ličnost godine konkurišu uspešni industrijalci i zemljoradnici, zanatlije i trgovci, đaci i profesori, političari i sveštenici, umetnici i sportisti, naučnici i novinari. Konkurišu, dakle, Valjevci svih zanimanja, bez obzira na pol, starost i prebivalište, baz obzira na politička i druga uverenja.

Nosilac zvanja Valjevac ličnost godine proglašava se na početku svake nove za proteklu kalendarsku godinu. Uvek se dodeljuje samo jednoj osobi.

Dobitniku ovog počasnog zvanja pripada, kao trajan spomen, plaketa sa likom Ljubomira P. Nenadovića (rad keramičara Milovana Blažića).

Kandidati 

Branko Glišić

Branko Glišić (Foto: Ljuba Ranković)

Kada se ovakva priznanja dodeljuju apsolutnu prednost imaju kandidati iz kulture, umetnosti, sporta...  Privreda i nauka su u trećem planu. Naravno, više nego igde važi ono staro: „daleko od očiju, daleko od srca”. Baš zbog toga za ličnost godine predlažem dr BRANKA GLIŠIĆA, koji je ove godine postao profesor prestižnog američkog Univerziteta Prinston, koji je među prvih pet u svetu. Sredovečni Glišić, valjevski gimnazijalac i diplomac Građevinskog i Matematičkog fakulteta u Beogradu, jedan je od malobrojnih Srba i, koliko mi je znano, jedini Valjevac, profesor u istoriji Prinstona. Malo li je?

Ne mogu da ne pomenem i kolegu MILOŠA JEVTIĆA, čoveka koji i u poznim godinama nalazi snage da piše knjige. U ediciji „Odgovori” razgovara sa najvećim intelektualcima sa ovih prostora. Do sada je napisao knjiga koliko mnogi nisu za svog života pročitali – 200.

Treći predlog je, nikako po rangu,  VLADAN TANASKOVIĆ, vlasnik „ABC testa” i „Zanusa”, koji je i privrednik, ali i fotograf amater – izlagač. U obe delatnosti je nadprosečno uspešan.

Slobodan Raković, novinar „Privrednog pregleda”

 

Ivan Nastić

Ivan Nastić (Foto: Ljuba Ranković)

Kada letimice preletim, a i kad se udubim u arhivu sopstvenih ovogodišnjih pisanija, kako god dakle da okrenem, dve najbolje priče su mi o dva čoveka istog imena i godišta. Skromno sudim, to su ujedno i dve najpozitivnije priče ove 2010. gde se spominje Valjevo. A ta dvojica Valjevaca u svojim ličnim, fantastičnim i ogromnim postignućima ne izbegavaju da kažu ko su i odakle su. Moji ravnopravni predlozi za Valjevca ličnost 2010. godine su dva Ivana, oba rodjena pre 28 godina, oba gladna otkrića, važna u globalnim okvirima.

Prvi naslov iz jula, „Srbin kontroliše starenje”, otkriva IVANA OSTOJIĆA, prvog doktora nauka biohemije i molekularne biologije na svetski poznatom Institutu „Fridrih Mišer” u Švajcarskoj. Mladi naučnik, koji je doktorirao na temu kontrole starenja manipulacijom čula ukusa, pionirsko istraživanje na neistraženom polju neuroendokrine regulacije dužine života. O ovog Ivana otimaju se vodeće svetske laboratorije, a on sam kaže da ne bi imao ništa protiv da to što je otkrio u belom svetu, u praksi primenjuje u svojoj zemlji. I u svom gradu.

Drugi naslov iz septembra – „Ivanov put u središte zemlje” – otkriva IVANA NASTIĆA, „naučnika” u umnogome neobičnoj branši, speleologiji. Njegov „doktorat” je u tome što je prvi Srbin koji je stigao do dna planete a da to nije okeansko dno, spustivši se nešto preko dva kilometra u utrobu jame Krubera Voronja, zadnja pošta Abhazija. Hrabrost, ludost, strast, žedj za otkrićem… U krajnju ruku nebitno, jer će u nekoj budućoj enciklopediji, uz ime ovog Ivana stajati i podatak da je prvi Srbin koji je postigao takav podvig. Pisaće da je na dug put pošao iz Valjeva.

Predrag Vujanac, dopisnik „Blica”

 

Prvi put za 16 godina, od kada biramo Valjevca ličnost godine, među mojim predlozima je jedan privrednik – direktor „Krušika” Jovan Davidović. U „Krušiku” se u ovoj godini izdešavalo mnogo toga što nije za poslednju deceniju. Otvorena je najvrednija, ne samo za „Krušik” nego i za Valjevo,  investicija vredna preko 4,5 miliona evra – Kovačnica. Broj zaposlenih raste iz godine u godinu. Za poslednje dve godine 800 novih radnika.  Ovogodišnji izvoz biće 40 miliona dolara. U toku su još dve investicije, a u najavi je i proizvodnja rakete „bumbar”. Plate su iznad republičkog i gradskog proseka. I na vreme su! „Krušik” je netipičan, jer je u grupi malobrojnih preduzeća kojima je u ovoj godini „išlo” dobro. Ne male zasluge za boljitak u „Krušiku” pripadaju i direktoru Jovanu Davidoviću. A priznanje za direktora jeste i priznanje za fabriku, za radnike...

Dr Zoran Jokić

Dr Zoran Jokić (Foto: Ljuba Ranković)

Drugi predlog za Valjevca ličnost godine je doktor nauka dr Zoran Jokić, koji je ovog decembra odbranio doktorsku disertaciju. Odbranio  je, što je retkost, u matičnoj kući. Nije  slučajno komisija  i rektor Univerziteta u Kragujevcu  načinila čast dr Zoranu Jokiću  i došla u Valjevo. Ne predlažem dr Jokića za  Valjevca ličnost godine zbog uspešno odbranjenog doktorata. Predlažem ga iz daleko značajnijeg razloga, a to je njegova blagodarnost, plemenitost, čestitost, profesionalnost... Doktor koji leči toplom ljudskom rečju, blagim pogledom, koji ima vremena za sve – porodicu, prijatelje, kolege, pacijente. Za dr Zorana Jokića kažu da je  izuzetan i doktor i čovek. Bio je, inače, šef odseka patologije trudnoće u valjevskoj Bolnici, a 2001. godine je raspoređen na mesto načelnika Ginekološko-akušerske službe... Aktivan je član SLD... Pokrenuo je izdavanje lista podružnice „Hipokrat”... Pod njegovim mentorstvom više ginekologa Valjevske bolnice steklo je licencu za samostalan rad u laparoskopskoj  hirurgiji....

Darija Ranković, Radio „Patak”

 

Speleolog Ivan Nastić postigao je u 2010. godini izuzetan uspeh: prvi i jedini iz Srbije spustio se u jamu Kruberu, najdublju na planeti! U ovom nesvakidašnjem poduhvatu – spuštanju u jamu duboku dva kilometra, Nastić, inače budući fizičar,  učestvovao je kao jedini iz Srbije u toj međunarodnoj ekspediciji.

Valjevac Ivan Nastić ostvario je, tako, san svakog speleologa. A pre ovog uspeha, Nastić, takođe uz izvanredne rezultate, organizuje u Srbiji jedistvene avanturističke sportske manifestacije – trke preživljavanja, orijentisanje u prirodi, penjanje niz litice, spuštanje u pećine i niz vodopade, za sve one koji uživaju u višku adrenalina. I ne samo to, što je najvažnije, na taj, originalni način Nastić propagira prirodne lepote Valjevskog kraja. Naročito venca Valjevskih planina...

Nastić je predvodio ekipu valjevskih speleloga koji su proletos na planini Zvijezdi, na desnoj obali Drine, otkrili i istražili verovatno najdublju jamu u Srbiji! U pitanju je Jama kod Čehove kuće.

 

Branko Puzović, „Večernje novosti”

 

Ivan Nastić (29) speleolog i fizičar iz Valjeva, prvi je Srbin koji se spustio do dna najdublje jame na svetu Krubera Voronja (2080 metara) koja se nalazi u Gruziji, u blizini granice sa Rusijom.

Kao član međunarodne ekspedicije „Put u središte zemlje” on je kao predstavnik Srbije sa još 17 speleologa iz Francuske, Irske, Španije i Litvanije od 4. do 28. avgusta 2010. godine, učestvovao u ovom jedinstvenom poduhvatu. Koliko je on bio osoben i težak najbolje svedoči podatak da je od šezdesetih godina prošlog veka, kada su počela prva spuštanja u Krubera jamu, u tome uspelo tek 50 speleologa iz celog sveta. Poređenja radi, za isti vremenski period, na vrh Himalaja kročilo je preko 5.000 ljudi.

U svim domaćim i međunarodnim speleološkim akcijama Ivan je prvenstveno išao pod valjevskom, a tek onda, pod državnom zastavom. Za pomoć i konsultacije obraćao se matičnom Društvu istraživača „Vladimir Mandić Manda” i o svim svojim planovima prvo obaveštavao novinare iz svog grada. Ivan je učestvovao i na vrlo zahtevnim i specifičnim poslovima izgradnje Avalskog tornja, kao  i otkrivanju nekoliko najdubljim jama i kanjona na prodručju severozapadne Srbije. Kao član „Njild Serbia” kluba trudi se da u međunarodnim razmerama  što neposrednije predstavi prirodne lepote i turističke potencijale Valjevskog kraja.

 Što bi rekao moj kolega Radoš Glišić: „ne bi bilo hrđavo” da se među dosadašnjim dobitnicima laskavaog priznanja Valjevac ličnost godine nađe i jedan svetskog glasa speleolog rodom iz grada na Kolubari.

Budo Novović, „Politika” 

 

Moj predlog je dr Zoran Jokić, ginekolog-akušer Valjevske bolnice, koji je 22. decembra odbranio doktorski rad iz oblasti lečenja steriliteta savremenim metodama laparoskopske hirurgije.

Doktor Jokić je godinama među vodećim lekarima Valjevske bolnice, koja je po mnogo čemu bez premca u Srbiji, a najveći deo svojih pregnuća podario je pacijentkinjama i parovima koji su lečili sterilitet kako bi doživeli najveću životnu radost. On je uz to jedan od pokretača Škole porodiljstva „Akademik Vojin Šulović” u Valjevu, u kojoj se svake godine desetak mlađih akušera iz Srbije, Crne Gore, BiH ili Makedonije priprema za humanu misiju za koju se opredelilo završetkom studija medicine.

Dr Jokić je kompletna ličnost gospodskih manira, humanista „starog kova”. U braku sa dr Slađanom, očnim lekarom, koja je mnogima „vratila vid” operišući im kataraktu očnog sočiva, ima troje dece – dve kćerke studentkinje i sina đaka.

Branko Vićentijević, Revija Kolubara

Komentari

Valjevac ličnost 2010. godine | 22.07.2012 u 19:40

Upišite svoj komentar