NAZAD NA PRVU STRANU

Projekat „Valjevo u štampi 1914. godine“

Jutarnji list, 17. novembar 1914.
Jutarnji list, 17. novembar 1914.

Projekat „Valjevo u štampi 1914. godine“ predstaviće pisanje novina – domaćih i stranih - o dešavanjima u Valjevu i okolini tokom prvih meseci Prvog svetskog rata.

Kroz istraživanje smo sakupili veliki broj tekstova iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Poljske, Engleske, Irske, Švajcarske, Australije, Novog Zelanda, SAD. U tim tekstovima saznajemo o pobedama i porazima, svakodnevnom životu, izgledu grada i okoline, bolesnima i ranjenima, o mrtvima, o vojnom i medicinskom značaju grada u tom periodu, o povlačenjima i ofanzivama, o vojnim i političkim vođama.

Politika, 6. novembar 1914.

Politika, 6. novembar 1914.

Naš cilj je bio da kroz onovremene novinske tekstove, objavljene u Srbiji i van nje, prikažemo kako ratna dešavanja tokom prve godine Prvog svetskog rata (pre početka povlačenja srpske vojske preko Albanije), tako i svakodnevni život građana Valjeva i okoline u tom periodu. Pobede i porezi na vojnom frontu, rađanja i umiranja, svadbe i rođendani, školski i kulturni život, trgovina i zanatstvo - onoliko koliko su bili prisutni u domaćoj i stranoj štampi.

Čitav serijal počinje tekstom od 2. jula, nekoliko dana od atentata u Sarajevu, i pre nego što je rat zvanično objavljen, u kojoj se govori o tome da je u Gukošu, kod Mionice, bila poštanska stanica koja je ukinuta, te da ostaje nada da će se ispuniti obećanje ministra građevine o njenom ponovnom otvaranju. U ovom mesecu aktuelne su i vesti o partijskom političkom životu, kao i kratke informacije i sveta lokalnih trgovaca i zanatlija.

Vest od 15. jula (kao i sve druge - po starom kalendaru) glasi: “Kako saznajemo, general u penziji g. Živojin Mišić reaktivisan je i postavljen na svoje staro mesto, za pomoćnika šefa Glavnog generalštaba.” Mišićeva uloga je u narednim mesecima bila izuzetna, a godinu je dočekao sa vojvodskom titulom koju mu je dodelio kralj Petar.

U avgustu počinje objavljivanje ratnih vesti – od borbi na Ceru, reportaža napravljenih među ranjenicima, granatiranja Valjeva...

Jutarnji list, 17. novembar 1914.

Jutarnji list, 17. novembar 1914.

Tokom svih meseci, pojavljuju se povremeno, uz vesti o aktuelnim dešavanjima, opisi Valjeva i okoline iz pera stranih novinara. Ovi tekstovi su posebno interesantni, i pružaju sliku – uglavnom veoma lepo opisanog grada, mada unesrećenog ratom – često nepoznatu današnjem čitaocu. Nekoliko ilustracija:

Grad Valjevo, u koji su se srpske čete povukle, jedan je od najprijaznijih okružnih gradova... Grad ima gimnaziju, te je poradi svojih dobro posjećenih sajmova središte kotara gospodarstveno prilično razvijenog, a od njega vode razne ceste manje vrijednosti na sve strane.” Novosti (Hrvatska), 17. avgust 1914.

*

Samo Valjevo je slikovit mali grad koji je u mirnodopskim vremenima čuven kao centar srpske trgovine suvom šljivom. Njegove kaldrmisane ulice su uglavnom široke, prostrane i dobro isplanirane. Još uvek su ponegde prisutni ostaci turske okupacije – nadstrešnice, prozori sa drvenim rešetkama i slično – ali sve je to u sporednim ulicama. Mislim da je u normalnim okolnostima Valjevo jedan od najatraktivnijih balkanskih gradova.” London Tajms (Engleska), 18. oktobar 1914.

*

Grad leži u vrlo liepom položaju i kraju i pruža utisak kupališta. Ceste su većinom bagremom zasađene, a ima kuća poput vila s vrtom pred njima. Pošto je uslied plodne okolice život jeftin, to u Valjevu živi mnogo umirovljenika.” Jutarnji list (Hrvatska), 19. novembar 1914.

Vojvoda Mišić u oslobodđenom Valjevu 1914

Vojvoda Mišić u oslobodđenom Valjevu 1914

Kroz mesece rata smenjuju se posete političara (predsednik Vlade, ministri, kralj, prestolonaslednik...), pomeni poginulima, izveštaji o borbama, ali i izveštaji o trgovcima koji mešaju brašno sa peskom, oglasi i drugo. Ipak, ratne teme dominiraju u odnosu na one vezane za svakodnevni život.

Novembar i decembar su meseci najdramatčnijih dešavanja u dotadašnjem delu rata – od evakuacije Valjeva i ulaska austrougarske vojske, do Kolubarske bitke i ponovnog osvajanja grada od strane srpske vojske. U tom periodu je i puno objavljenih tekstova u inostranstvu u kojima se govori i o Valjevu – od onih u hrvatskoj štampi, do novina u Americi, Australiji i na Novom Zelandu. Kako su tokom novembra Austrijanci zauzeli i Beograd na neko vreme, i domaće novine prestale privremeno da izlaze, u tim danima informacije potiču upravo iz strane štampe. Nakon što je naša vojska ponovo zauzela ove gradove, nižu se tekstovi o tome šta se dešavalo tokom boravka okupatora, i opisi ljudske i materijalne štete koja je naneta.

Ipak, nešto od onoga što se među vojnicima koji su sa austrijskim snagama ušli u Valjevo doznajemo i iz hrvatske štampe.

Tako Mali list od 18. decembra objavljuje ovu zanimljivu priču:

Vojnik Primilić, koji je sudjelovao ulazu u Valjevo, pripovijeda slijedeći slučaj, koji je doista do skrajnosti čudnovat. Nakon zauzeća Valjeva naši su se vojnici uredili na domaću. Zaposjeli su sve zgrade i nakon duljeg vremena imali su opet siguran krov nad glavom. Primilić je došao u za njega određenu sobu, pa se nakon oduljeg vremena htio da legne na kanape. Ali mu je zapelo za oko dvije fotografije, koje su visjele na stijeni. Nije mogao vjerovati svojim vlastitim očima, za to je pristupio bliže i ostao kao okamenjen. “Ta za Boga, kako dolaze moji roditelji u ovu kuću?” – pitao je sam sebe. Nije znao, da li sanja, da li u istinu živi. Da se osvjedoči, gdje se uistinu nalazi, izašao je pred kuću i opazio, da se nalazi u prostorijama zatvorene ljekarne. Sada je počeo razmišljati i dosjetio se, da se je brat njegova otca pred mnogo godina izselio u Srbiju. Sada je zagonetka bila riješena i Primilić se u novom stanu ćutio kao u vlastitom domu. Fotografije je uzeo sa sobom.

Tokom decembra, uporedo sa pobedničkim ponosom nakon dobijenih bitaka, pokušava se sređivanje onoga što je oštećeno i srušeno, ali i broje žrtve – mrtvi i ranjeni. U Valjevu je tada ostao i veliki broj vojnika austrijske vojske, među kojima mnogi oboleli od tifusa. I to je zlokobni nagoveštaj onoga što će obeležiti narednu, 1915. godinu – epidemija tifusa, kada je grad pretvoren u bolnicu, a više hiljada ljudi umrlo.

Valjevska bolnica, 1915.

Valjevska bolnica, 1915.

* * *

Projekat „Valjevo u štampi 1914. godine“ osmislio je Zdravko Ranković, glavni urednik Revije Kolubara, u leto 2014. Zdravko je preminuo 17. avgusta 2014.

Celokupan materijal uskoro će biti dostupan na sajtu Kolubare (kolubara.info).

Realizaciju projekta pomogao je Grad Valjevo kroz program finansiranja projekata lokalnih medijskih kuća.

NAZAD NA VRH