NAZAD NA PRVU STRANU

Knjiga Luke Tripkovića o Španskom građanskom ratu

Luka Tripković
Luka Tripković

Prva knjiga Luke Tripkovića, umetnika rođenog u Valjevu, koja obrađuje temu Španskog građanskog rata, biće objavljena ove jeseni u izdanju Matice srpske iz Novog Sada.

U pitanju je edicija namenjena mladim autorima, a mnogi pisci ove edicije danas čine bitan deo naše savremene književnosti: Dobrica Erić, Mirjana Stefanović, Judita Šalgo, Milutin Petrović, Dragan Velikić, Novica Milić, Ljubica Arsić, Mihajlo Pantić, Dubravka Đurić, Vladimir Tasić, i drugi.

Luka za Kolubaru objašnjava:

(Foto: Wikipedia)

„Pre nekoliko dana je odlučeno da se rukopis mog romana štampa u ediciji „Prva knjiga Matice srpske“. U pitanju je edicija pokrenuta 1957. godine, namenjena „mladim piscima koji tekstupaju na književnu scenu“. Ujedno, u pitanu je i najstariji konkurs ove vrste u našoj zemlji. Mnogi autori ove edicije su izgradili zapažene karijere u sferi književnosti, pa je to najjači motiv za neki budući rad.„

Na pitanje otkud potreba da se neko čiju profesiju određuje sfera vizuelnog, upusti u književne vode, kaže:

„Mišljenja sam da je preduslov za svaki umetnički rad zapitanost nad problematikom kojom umetnik ima potrebu da se bavi. Nakon što se fenomen istraži, delo treba stvoriti najadekvatnijim jezikom, bilo da je u pitanu jezik vizuelnih medija ( tradicionalnih ili savremenih), književni, muzički ili bilo koji drugi.“

Knjiga se bavi temom Španskog građanskog rata, koji je počeo pre osamdeset godina, i deluje veoma aktuelno u kompleksnom momentu u kome se svet trenutno nalazi.

Luka kaže:

„Tema koja me je inspirisala je Španski građanski rat, vođen od 1936. do 1939. godine. Ovaj sukob, koji se često naziva poslednjim ratom vođenim iz ideala, zapravo je ključ za razumevanje svega što će se odigrati u sledećoj deceniji. O njemu se govori malo, jer bi u suprotnom crno bela slika o Drugom svetskom ratu postala zamućena sivim valerima, jer je antifašista bilo i ostalo veoma malo. Iščitavajući obimnu literaturu, pre svega nagrađivane knjige Entonija Bivora i Hjua Tomasa (ali i takozvanu „bočnu literaturu“, originalnu dokumentaciju i svedočenja protagonista), došao sam do zaključka da su sva srećna društva uređena na različite načine – neka su monarhije, neka despotije ili republike, ali kada su nesrećna uzrok je samo jedan– volja za moć. Inspirisala me je kompleksna i dubinski tragična sudbina španskog naroda kog su velike sile uvukle u građanski rat ne bi li odmerile snage boreći se do poslednje kapi tuđe krvi, pa sam odlučio da nešto na tu temu i napišem.“

I još:

„Centralna tačka romana je operacija iseljenja kolekcije madridskog muzeja Prado, pod pretnjom bombardovanja od strane pučista pedvođenih Frankom. Svi oni koji su ustali u odbranu prava da vlast biraju na izborima, bili su suočeni sa sopstvenom vojskom, obilato finansiranom od strane Hitlera i Musolinija, i gotovo bezrezervno podržanom od strane Sjedinjenih Država i Velike Britanije. Vlada, hvatajući se za slamku, sve resurse predaje Sovjetskom Savezu, nadajući se podršci. Protagonisti romana dolaze iz raznih krajeva sveta. Uprkos različitosti, njihove sudbine se prožimaju prilikom početka priprema za iseljenje muzejske kolekcije. Sovjetski general, španska feministkinja, doktorand iz Jugoslavije koji piše disertaciju zaveden psihoanaizom i nadrealističkim pokretom i lekarka koja potiče iz imućne madridske porodice, suočeni sa graničnim situacijama i sveopštim haosom, prisustvuju, svako na svoj način, urušavanju sopstvenih ideala. A bez ideala, smrt postaje statistička kategorija.“

Sa nestrpljenjem čekamo oktobar i Sajam knjiga.

NAZAD NA VRH