NAZAD NA PRVU STRANU

Kneginjina posela i Ljuba Nenadović

Na nekoliko knjeginjinih posela prisustvovao je i njen bliski rođak, profesor Beogradskog liceja i književnik, Ljuba Nenadović (1826-1895) i to posle 1852. godine, pošto su se popravili porodični odnosi između kneza Aleksandra i knjeginje Perside s jedne strane i Ljube Nenadovića sa druge strane. Taj porodični sukob Karađorđević-Nenadović izbio je 1851. godine, kada su vlasti u Srbiji zabranile da izlazi Nenadovićev vrlo popularni list, "Šumadinka", zbog njenog suviše slobodnog pisanja. Tu zabranu "Šumadinke" Nenadović je pripisao knjeginji Persidi, a naročito knezu Aleksandru.

Ljuba Nenadović

Ljuba Nenadović

Pričajući mi o umetničkim poselima knjeginje Perside, akademski slikar Steva Todorović rekao mi je da su bila najlepša i najprijatnija ona posela kojima je prisustvovao Ljuba Nenadović, koji je svojim bogatim duhom i svojom živopisnom reči, poselima davao naročiti šarm tako da su ga sva prisutna ženska lica, ne tražeći dozvole od knjeginje, molila da dođe na svako knjeginjino umetničko poselo.

Kneginja Persida Karađorđeva (1813-1873)

Kneginja Persida Karađorđeva (1813-1873) (Foto: Wikipedia)

Uvek stroga i autoritativna Mileva R. Alimpić, decenijama posle, govoreći o tim poselima kojima je prisustvovao Ljuba Nenadović, rekla je: "Kada je gospon Ljuba zborio na poselima knjeginje Perside, toliko smo se svi smejali, a mene su od ludog smejanja stomak i usta boleli. I danaske, jošte, kada se setim gospon Ljubinog zborenja, meni smejanje dođe i opet me stomak i usta zabole. On je bio golemi majstor da društvo razveseli i u ludo smejanje da pretvori."

(Foto: Wikipedia)

A Katica Danilović-Bogićević na tim knjeginjinim umetničkim poselima kojima je prisustvovao Ljuba Nenadović, uvek je ponavljala istu rečenicu: "Mi, koji budemo preživeli našeg milog i uvek blagoglagoljivog gospon Ljubu, nećemo se nikad slatko od srca svoga da smejemo, jer nas neće svojim umstvovnim i veselim pričama imati ko slatko da nasmeje."

Ako je katkada Ljuba Nenadović na tim knjeginjinim poselim u svojim šalama preterao, uvek ozbiljna i autoritativna knjeginja Persida bi ga sa puno ličnog dostojanstva zaustavila i rekla bi mu: "Budi, Ljubo, celomudren i pazi šta si zboriš, jer ako ne paziš, onda nisi polezan ovom našem divnom sobranju."

Knez Mihailova, XIX vek

Knez Mihailova, XIX vek (Foto: Wikipedia)

***

Knjeginja Persida držala je posela od početka septembra, pa sve do kraja juna. Letnje tople dane knjeginja je provodila ili u Topčideru, ili na Kiseloj vodi (u Aranđelovcu), ili u Sokobanji ili u Brestovcu.

U lepim toplim danima maja i juna, knjeginja je posela držala u svojim velikim prostorijama i izvrsno uređenim cvetnim baštama, bogatim starim listopadnim drvetima, na Varoš-kapiji nedaleko od Delijske česme, na mestu gde danas zahvata prostor Jakšićeva i Vuka Karadžića ulica.

Pozorišni trg Beograd, 1895.

Pozorišni trg Beograd, 1895. (Foto: Wikipedia)

Na svakom svom umetničkom poselu knjeginja Persida je imala i bogato posluženje, koje je uvek počinjalo ratlukom i crnom kafom, sirom, suvim mesom, lokumićima, tatlijama, preženim bademom i gurabijama.

A bogata zakuska se uvek završavala grožđem, bez obzira koje je godišnje doba, jer knjeginja je preko cele godine imala grožđe, kao svoje omiljeno voće, koje je divno umela da održava i njime je uvek svoje zvanice služila.

Izuzev Margarete, žene Mateje Bana, koja je uvek bila odevena po poslednjoj zapadnoevropskoj modi, knjeginja Persida i sve njene zvanice bile su uvek u bogatoj srpskoj nošnji i bogatim nakitom okićene.

Prvi deo priče o kneginjinim umetničkim poselima

Pročitajte i: Zanimljive žene familije Nenadović

NAZAD NA VRH