NAZAD NA PRVU STRANU

Javno mnjenje u vreme virusa COVID 19

Manje od polovine ispitanih u period od 12. do 20 marta (bez hroničnog oboljenja), smatra da je korona virus veliki problem. Oni sa hroničnim oboljenjima su bolje infomisani o ovom virusu od onih bez njega. Lekari u zdravstvenim ustanovama su ti koji su najbolje ocenjeni akteri kažu ispitanici. Ovo su rezultati istraživanjakoje je sproveo sociolog Zoran Gavrilović, Valjevac i istraživač u beograskoj organizaciji Birodi, koji je bio jedan od sagovornika u filmu o kome se u prethodm periodu dosta govorilo – „Vladalac“.

Preko ovog linka anketu možete i sami popuniti dokle god epidemija traje i dati svoje mišljenje o situaciji u kojoj se našlo ne samo naše društvo, već i čitav svet. Bilo bi zanimjivo videti kako će se stavovi građana menjati u narednom periodu

***

Srbija, ali i čitav svet, se suočava(ju) sa virusom COVID 19. Razmere njegove prisutnosti su stvorili novi (društveni) ambijent za izvesnim posledicama nakon kraja epidemije.

Koristeći “Građanski panel”, panelistima - ispitanicima koji su se prijavili da dobrovoljno popunjavaju ankete o svim bitnim društvenim događajima, uputili smo online upitnik u panel u nameri da istraživmo stavove panelista o novonastalom ambijentu. Na ovaj poziv odazvalo se 113 panelista.

Pred Vama se nalaze rezultati istraživanja, koje je sproveo, sociolog Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (Birodi).

Cilj istraživanja je bio da se ovekoveči ovaj, kolokvijalno rečeno, neplanirani društveni eksperiment oličen u slici javnog mnjenja o pandemiji COVID-19 u Srbiji putem online ankete. Anketu je popunilo je 113 doborovoljni ispitnaika.

Anketa je prvi put je popunjena: 12. marta, a poslednji put popunjena: 20. marta.

CC

Ko su bili panelisti?

Prvo ćemo predstaviti sociodemografske karakteristike panelista. Posmatrajući prema polnoj strukturi panelista/kinja, u anketi je, što nije praksa, učestovalo je više žena neko muškaraca. Tačnije, 51 muškarac i 62 žena.

U pogledu starosne strukture panelista, u anketu su popunili pre svega oni koji su stari od 26 do 35 godine (25,7%), zatim oni koji imaju između 36 i 45 godine (22,1%) i oni koji su stari od 46 do 55 godine (21,2%). Samo tri procenta panelista su u grupi ispitanika koji su stari preko 65 godina i koji se ubrajaju u najrizičniju grupu za dobijanje virusa COVID-a19 (vidi Grafikon 1).

Grafikon 1. Starosna strukuta panelista

 

CC

U podgledu obrazovne strukture, trećina panelista koja su popunila našu anketu ima srednje i niže obrazovanje, a trećina fakultetsko obrazovanje.

Svaki 6 panelista ima doktorat ili master/magistraturu. Isti broj panelista ima višeškolsko obrazovanje (vidi Grafikon 2).

Grafikon 2. Obrazovna struktura panelista

CC

Skoro dve trećine panelista živi u Beogradu i Vojvodini. Treća trećina panelista, koja se odazvala na anketu, žive južno od Save i Dunava ili su u inostranstvu (Grafikon 3).

Grafikon 3. Teritorijalna zastupljenost panelista

CC

Kakavi su stavovi hronično bolesnih i zdravih?

Već prve informacije o tzv. Korona virusu su donele saznanje da stariji od 65 godina i oni koji imaju hronična oboljenja su u najvećem riziku da budu zaraženi ovim virusom. Kako u našem uzorku ima samo 3% onih koji su stariji od 65 godina, opredelili smo se da naša analiza u fokus stavi analizu stavova onih koji imaju i onih koji nemaju hronično oboljenje sa idejom da utvrdimo da li postoji statistički razlika između ovde dve grupe ispitanika.

Prvo ćemo predstaviti strukturu našeg prigodnog uzorka. Malo više od četvrtina uzorka (26%) panelista je reklo da ima najmanje jedno hronično oboljenje, a 7% da ne želi da odgovori na ovo pitanje.

Između onih panelista koji imaju i onih panelista koji nemaju hronično oboljenje ne postoji statistička razlika kada je u pitanju reakcija na informaciju o novom virusu.

Najveći broj panelista je izjavio da je vest o prisutnosti COVID 19 virusa doživeo negativno ili potpuno negativno (Grafikon 5).

Grafikon 5. Reakcija na prisutnost virusa COVID 19 u zavisnosti od zdravstvenog stanja paneliste (apsolutne vrednosti)

CC

Upitani da ocene obim problema i kod panelista koji nemaju hroničnu bolest i kod oniih koji imaju postoji dominacija stava da je COVID 19 veliki problem (Grafikon 6).

Grafikon 6. Stav prema velični problema COVID 19 u zavisnosti da li panelista ima ili ne hornično oboljenje (apsolutne vrednosti)

CC

Istraživanjem, smo s jedne strane, utvrdili da je informisanost o zaštiti panelista od COVID-a 19 visoka, a sa druge strane, da ne postoji razlika u visokom nepoznavanju prava panelista koji imaju, odnono nemaju hronično oboljenje, a koja se tiču njihovih prava kao pacijenata, potrošača i zaposlenih (Tabela 1).

Tabela 1. Poznavanje prava panelista kao pacijenata, potrošača i zaposlenih u zavisnosti da li panelista ima ili ne hornično oboljenje (apsolutne vrednosti)

 

Da imam hronično oboljenje

Ne, ja nema hronično oboljenje

Ne želim da kažem

da li imam hronično oboljenje

Dovoljno informacija/znanja o zaštiti od COVID-a 19

Da imam

13

38

5

Delimično imam

11

27

2

Nemam

5

8

1

Nemam stav

0

3

0

Dovoljno informacija/znanja o svojim pravima u oblasti zdravstva prilikom zaštite od od COVID-a 19

Da imam

6

19

4

Delimično imam

9

23

3

Nemam

13

30

1

Nemam stav

1

4

0

Dovoljno informacija/znanja o svojim pravima kao potrošača tokom epidemije COVID-a 19

Da imam

4

18

4

Delimično imam

10

16

3

Nemam

15

38

1

Nemam stav

0

4

0

Dovoljno informacija/znanja o svojim pravima u oblasti rada u slučaju da obolite od od COVID-a 19

Da imam

3

16

3

Delimično imam

9

18

3

Nemam

16

38

2

Nemam stav

1

4

0


I za kraj, učesnike istraživanja smo pitali da ocene ponašanje svih relevatnih aktera. Prema nalazima ankete najbolje su ocenjeni lekari koji su na braniku borbe sa epidemijom. To je ocena i onih koji imaju i koji nemaju hromično oboljenje, uz napomenu da je ocena onih koji imaju hronično oboljenje nešto bolja u korist lekara.

Grafikon 7. Ocena rada lekara u vreme CODIV-a 19 u zavisnosti da li panelista ima ili ne hornično oboljenje (relativne vrednosti za veoma pozitivno i pozitivno)

CC

Iz svega navedenog možemo reći da u okviru našeg prigodnog uzorka:

  • Pre svega na osnovu odziva na anketu da su se odazvali panelisti koji su mlađi, obrazovaniji i žive u Beogradu i Vojvodini. Van uzorka su ostali oni delovi društva koji su u riziku po starosti za dobijanje COVID-a

  • Da nema statistički značajnih razlika panelista koji imaju hroničnu i onih koji nemaju hroničnu bolest u stavovima po pitanjima koja su bila predmet naše analize, a to znači:

    • (negativnog) stava prema prisutnosti COVID19 u Srbiji,

    • njegove (velike) opasnosti po naše društvo

    • niskog poznavanja prava panelista kao pacijenta, potrošača i zaposlenog u situaciji epidemije COVID-a 19.

  • Da su lekari u zdravstvenim ustanovama ti koji su najbolje ocenjeni akteri od naših panelista.

  • CC

NAZAD NA VRH