Februar 2004
broj 118
rubrika izbor


Noj se iz jarca izlegao

Drvodelja Mladen Jančić

Rada Tamindžić (Politika - Magazin, 21. decembar 2003)

Imam da kažem

Milan Đurđević, muzičar iz Valjeva

(Pančevac, 25. decembar 2003)

Valjevski kupus

Iseckan praziluk se prodinsta i u njega stavi isečen kiseo kupus i cele suve šljive. Jelo se kuva na tihoj vatri četiri sata. Začin: bali luk, biber, ulje.

(Bečejski magazin, 25. decembar 2003)

Divčibarska lepotica

Kuvar broj jedan u svetu Milijan Stojanić otkriva za „Novosti” kako se sprema „Divčibarska lepotica”, koja može da se nađe i na novogodišnjoj trpezi:

Potrebno je: 100 gr šunke, 500 gr šampinjona, 10 gr belog luka, 250 gr kiselnih krstavaca, 10 jaja, jedan paradajz, peršun, kačkavalj ili tvrdi ovčiji sir, so, biber.

Pripremanje: pečurke iseći na vrlo tanke listiće, šunku i jaja na kockice, izmešati sa kuvanim pilećim mesom, takođe isečenim na kockice. Sve dobro promešati, dodati biber i so po ukusu, zatim majonez i opet sve dobro promešati. Ovako pripremljenu masu oblikovati poput torte na ovalu, obloženom zelenom salatom. Posuti je struganim kačkavaljem ili tvrdim ovčijim sirom i ukrasiti kriškama paradajza, kiselim krastavcima i peršunovim lišćem.

(Novosti, 31. decembar 2003)

Muzej srpskog voća

Naša stara sorta požegača izumreće uprkos činjenici da je najkvalitetnija šljiva na svetu

Slobodanka Andrić (Politika, 31. decembar 2003)

U svetskom vrhu

(Foto: Ljuba Rankovic)

U periodu od 1996. do 2002. godine prosečna godišnja proizvodnja maline dostigla je 61 hiljadu tona što je našu zemlju svrstalo u sam vrh svetskih proizvođača ovog voća. Više maline proizvodila je samo Rusija, oko 96 hiljada tona, ali se u ovoj zemlji više od 90 odsto proizvodnje troši u domaćinstvima proizvođača. Nasuprot tome u Srbiji se čak 90 odsto proizvedene maline plasira u izvoz. Veliki proizvođači maline su i SAD sa 41,7, Poljska - 40,4, Nemačka - 30,1 Čile - 29,5 i Mađarska sa 18,6 miliona tona. Naša zemlja zauzima drugo mesto u svetu i po površinama na kojima se gaji malina (12,7 hiljada hektara, što predstavlja 17,2 odsto ukupnih svetskih površina).

Malina se u svetu gaji na ukupno oko 74 hiljade hektara, od toga se u Evropi nalazi 63 hiljade hektara. Glavni proizvođači maline su razvijene zemlje i one daju 99 odsto svetske produkcije. Samo Evropa u globalnoj proizvodnji učestvuje sa 83 odsto.

(Danas, 12. januar 2004)

Mačvansko malinarstvo

(Glas Podrinja, 15. januar 2004)

Mladić

Komandant Vojske RS optužen za ratne zločine, Ratko Mladić, nalazi se u Bosni i skriva se u svojoj vikendici na Bilećkom jezeru gde ga čuvaju trojica najodanijih ljudi, piše „Dnevni avaz”. Mladić je proteklih nekoliko meseci boravio na prostorima istočne Bosne gde je stigao iz Valjeva, tvrdi sarajevski list pozivajući se na „podatke sa terena kojima raspolažu obaveštajne službe SFOR i obaveštajne službe Federacije BiH - FOOS”.

General Mladić pobegao je iz Valjeva krajem novembra nakon što je saznao da mu preti hapšenje. On je dobio dojavu da je u Srbiju doputovao tim nemačke obaveštajne službe s ciljem da ga uhapsi i prebaci u BiH, precizira list. U bekstvu su mu, tvrde isti izvori, pomogli pripadnici vojske i policije Srbije i Crne Gore, u mesto Dobranu kod Višegrada. Tu je boravio nekoliko dana, a potom prelazi u Han-Pijesak gde je u skloništu bivše JNA ostao sedam dana.

(Danas, 16. januar 2004)

Ljuba Popović u Budimpešti?

(Foto: Ljuba Rankovic)

Kako „Dani” saznaju, u toku su početni razgovori o organizovanju izložbe našeg najpoznatijeg slikara Ljube Popovića u Budimpešti. Mogućnost da Ljuba svoja ostvarenja predstavi mađarskoj javnosti, otvorila se posle velike retrospektivne izložbe u Subotici, koju je video veliki broj ljubitelja umetnosti iz ove susedne zemlje.

Ukoliko dogovor bude postignut, Ljubina izložba biće upriličena u jednoj od galerija ili muzeja Budimpešte i, po svoj prilici, biće po obimu znatno manja od subotičke, koju je videlo oko sedam hiljada ljudi.

(Dani - Subotica, 21. januar 2003)

Pesništvo Matije Bećkovića

Zoran Radisavljević (Politika, 24. januar 2004)

Knjiga Ljubisava Andrića

Slovo o knjizi „Sremski Karlovci - Neugasivo kandilo”, Novi Sad 1997.

Slavko Gavrilović (Krovovi - Sremski Karlovci, br. 54 - 56, 2003)