prva strana

Utorak, 19. Mart 2024.

Revija KOLUBARA - Jul 2007 > prošlost

prijava | registracija

revija

stav

prilike

ljudi

kultura

prošlost

kalendar

revija +

arhiva

impresum

pretraga

ex libris

Fotograf Predrag Pećinar

Još jedno podsećanje

Đorđe Pilčević

U junskom broju „Kolubare” objavljena su „Sećanja o Valjevu” iz knjige Gorana Malića „O motivu i svetlosti. Razgovori sa Vojislavom Marinković”. Marinković govori o izložbi četvorice istaknutih fotografa, koju je u Valjevu otvorio 1972. godine. Reč je o izložbi Slave Stanojevića, Danila Cvetanovića, Žike Đorđevića i Predraga Pećinara („najmlađeg po fotografskom zvanju ali najstariji po godinama koji je imao neku vrstu putopisnih lajf-fotografija”).

Snimio Dušan Jovanović, Ub, oktobar 1991.

Snimio Dušan Jovanović, Ub, oktobar 1991. (Foto: Ljuba Ranković)

Ko je bio Predrag Pećinar? Iako Beograđanin, Predrag Pećinar (1923-1993) vuče korene iz zlatiborskog sela Ljubiša, u kome je rođen njegov otac Miladin Pećinar (1893-1973), naš poznati stručnjak, hidrolog i akademik, borac čuvenog skopskog Đačkog bataljona 1300 kaplara, solunac. U braku sa Milicom (umrla 1960) imao je troje dece: sinove Predraga i Zorana i kđerku Gordanu.

Predrag Pećinar je završio Elektrotehnički fakultet u Beogradu (odsek telekomunikacija), u prvoj posleratnoj generaciji. Prvo je radio u Vojnom institutu, a zatim u Školskom centru Saveznog civilnog vazduhoplovstva, gde ostaje do penzionisanja. Bio je poliglota, kao i njegov otac Miladin. Govorio je četiri strana jezika: engleski, francuski, nemački i italijanski, a služio se i španskim. Bio je na specijalizacijama na aerodromu „Orli” u Parizu, u Tuluzu i Japanu. Za potrebe svoje ustanove prevodio je stručnu literaturu sa francuskog i engleskog jezika.

Njegov otac, akademik Miladin Pećinar je još kao gimnazijalac bio zaljubljenik fotografije. U Prvom svetskom ratu nosio je fotoaparat i ovekovečio mnoge ličnosti i događaje.

U nedavno objavljenoj knjizi „Rodoslov porodice Pećinar”, autora Pera Pećinara, potpukovnika u penziji, o Predragu Pećinaru napisani su i ovi redovi:

„Od svog oca nasledio je sklonost i ljubav prema fotografiji, kojom se počeo baviti od studentskih dana, a izlaže od 1968. godine kada je postao član Foto-kluba Beograd. Izlagao je na svim zajedničkim izložbama u zemlji i na grupnim salonima u inostranstvu (Australija, Engleska, Čehoslovačka i dr). Posebno je bio počastvovan kada je njegov rad „Uzrok i posledice” uvršten u međunarodnu izložbu fotografije, prikazan prilikom svečanog otvaranja nove zgrade Opere u Sidneju 1973. godine. Za svoje fotografije i dijapozitive u boji dobio je brojne nagrade: Oktobarskog salona fotografije u Beogradu, Republičke izložbe fotografa Srbije, Izložbe u Mariboru, Skoplju i dr.”

Njegova prva samostalna izložba održana je od 12. do 26. januara 1993. godine u Galeriji Biblioteke grada Beograda, na kojoj je izložio 30 fotografija (izbor radova 1962-1982). Ona je bila i kobna za inženjera Predraga Pećinara. Zbog velike angažovanosti oko organizacije, kako se navodi u knjizi „Rodoslov porodice Pećinar”, njegovo srce nije moglo izdržati sve napore, iznenada je umro 16. januara 1993. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu. Na kraju da napomenemo da je Predragova supruga Mirjana Nikolić-Pećinar završila Akademiju likovne umetnosti, a njihova kđerka Milica (1952) Filološki fakultet u Beogradu.