1901-1904 – Dr Sigmund-Dragoljub Šraga bio lekar
Valjevskog sreza. Specijalnost: bolesti ušiju, grla i nosa.
1903, 7. decembar – Valjevski lekari predložili Sudu
opštine grada Valjeva, radi poboljšavanja higijenskih prilika, zabranu sahranjivanja
na Bairu i premeštanje groblja „na jedan kilometar dalje od varoši”.
Najvažnijim su, ipak, smatrali izgradnju vodovoda, ali i uklanjanje stočne
pijace iz varoši, pravljenje moderne klanice na novoj lokaciji (ispod ušća
Gradca u Kolubaru), svakodnevno iznošenje đubreta iz varoši...
1903 – Dužnost opštinskog lekara u Valjevu preuzeo dr
Stevan Živković. Radio je do 1908. godine.
1904, 11. maj – Boraveći u Valjevu, kralj Petar I
Karađorđević posetio Valjevsku bolnicu.
1905, 12. maj – Za novog lekara Sreza kolubarskog
(Mionica) postavljen dr Jovan Milosvljvić, do tada volonter Opšte državne
bolnice u Beogradu. Dotadašnji mionički sreski lekar, dr Milan Đ. Dimitrijević,
premešten je („po molbi”) za lekara Sreza podunavskog u Smederevskom okrugu.
1905, maj – Novi sreski lekar u Kamenici postao Vojislav
St. Popović, „svršeni lekar vojno-medic. akademije i pitomac istog sreza”.
1905, proleće – Sanitetsko odeljenje Ministarstva unutrašnjih
dela raspisalo konkurs za otvaranje u Mionici javne građanske apoteke.
1905, jun – Epidemija trbušnog tifusa u Valjevu kojom su
u najvećem broju bili zhvaćeni vojnici 17. pešadijskog puka. O tome je dosta
pisano u dnevnim političkim listovima ali i u stručnim medicinskim
publikacijama.
1906, februar – Dr Sima Govedarica održao u Belanovici,
na vanrednoj skupštini Kalanjevačke zemljoradničke zadruge, popularno predavanje
o infektivnim bolestima i merama za njihovo suzbijanje. Doktorovo izlaganje je
učinilo „lep utisak na zadrugare”.
1906, april – Sanitetski major Vladimir A. Popović
postavljen za novog šefa Vojne bolnice u Valjevu.
1906, jesen – Čitaonicu vojnih lekara u Valjevu osnovali:
sanitetski majori Vladimir A. Popović, dr Milan Pecić i dr Jordan Stajić i
snitetski poručnik dr Đorđe Protić. Cilj Čitaonice bilo je „nabavljanje
stručnih listova i spisa za lekare; nabavljanje poučnih i zabavnih spisa za
bolesnike”. Pravila ove Čitaonice odobrio je 18. oktobra ministar vojni,
general Radomir Putnik. Zahvaljujući prilozima „nekoliko rodoljuba”, Čitaonica
se ubrzo po osnivanju upisala za člana ztemeljača Srpske književne zadruge.
1907, o Uskrsu – Okružni fizikus Mihailo Cvijetić i
trgovac Svetozar Popović dali po 10 dinara pomoći za varošku sirotinju, najviše
među tadašnjim valjevskim priložnicima.
1907, proleće – Društvo za čuvanje narodnog zdravlja i
rukovodstvo Valjevske opštine organizovali „vrlo dobro posećeni zbor” koji je
jednoglasno odlučio da se „ustanovi akcionarsko udruženje za podizanje javnog
modernog kupatila u gradu Valjevu”. Tada su usvojena pravila i upisan „dovoljan
broj akcionara”, ali ta zamisao nije ostvarena.
1907, početak oktobra – Dr Selimir Đorđević postao
okružni lekar u Valjevu zamenivši na toj dužnosti dr Mihaila Cvijetića.
Istovremeno je preuzeo i dužnost upravnika Valjevske bolnice. Među Valjevcima
je ostao do smrti 1915. godine i za to vreme mnogo učinio na unapređenju bolničkog
rada. Stanovao je u Karađorđevoj ulici broj 105.
1908, 1. septembar – Osvećen novi hirurški paviljon
Valjevske okružne bolnice.
1908, zima-proleće – Epidemija šarlaha u Valjevu.
1908, 28. oktobar – Za novog opštinskog lekara u Valjevu
primljen dr Pavle Vojteh, do tada sreski lekar na Ubu. Stupio je na tu dužnost
10. januara 1909. godine.
1908, novembar – Na univerzitetu u Beču promovisan za
doktora celokupnog lekarstva Dragutin Đukanović iz Valjeva, sin trgovca Jovana
Đukanovića.
1908, 24. decembar – Od šarlaha umro u Valjevu petogodišnji
Svetislav, sin sanitetskog potpukovnika dr Vladimira Popovića. Dve godine
docnije dr Popović je ostao bez još dva deteta, takođe obolela od te bolesti –
umrli su mu Milivoje (star 12 godina) i Milica (14 godina).
1908 – Osnovano u Miličinici kolo Saveza trezvene mladeži
„Podgorina”, šesto u Kraljevini Srbiji a prvo seosko. Zadatak tih organizacija
bio je „da vaspitaju decu u potpuno trezvenom i moralnom duhu”.
1909, leto – U Valjevu se pojavila epidemija srdobolje
(dizenterija). Novine su izveštavale da je vojna bolnica bila puna bolesnika.
1910, 3. januar – Dr Selimir Đorđević držao predavanje „O
higijenskim uslovima u Valjevu i u okolini Valjeva”. Organiza-tor je bilo
valjevsko Društvo za narodno prosvećivanje.
1910 – Sreski lekari u Valjevskom kraju: Milan Vukićević
(Valjevo), Jovan Aleksić (Mionica), Vojislav Popović (Kamenica), Hranislav
Jocić (Ub). Privatni lekar u Valjevu – Jovan Milosavljević. Babice u Valjevu:
Zorka Gavrilović, Danica Todorović, Jovanka Milošević i Jelka Popović.