| Avgust 2009

Sunce u „službi” građevinacaOsečanka Vesna Kosorić (devojačko Radovanović) postala najmlađi doktor nauka na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu

Dragan Savić

 

Vesna Kosorić

Vesna Kosorić (Foto: Ljuba Ranković)


Krajem maja je na beogradskom Arhitektonskom fakultetu doktorsku disertaciju „Primena toplotnih prijemnika sunčeve energije u cilju unapređenja energetskih performansi zgrada u Beogradu” odbranila dvadesetdeveto odišnja Vesna Kosorić (devojačko Radovanović). Time je ova mlada naučnica, diplomirani inženjer i magistar arhitekture, rodom iz Valjevske Podgorine postala najmlađi doktor nauka na ovom uglednom fakultetu.

Već sutradan u roditeljskom domu u Ostružnju, uz slavljenicu i njenog supruga Kostu, za koga kaže da joj je najveća podrška i pomoć u radu, takođe i uz majku Kristinu, oca Radosava i ostalu bližu rodbinu, okupili su se prijatelji i kolege da novom doktoru nauka čestitaju i požele uspeh u daljoj karijeri i životu. Među njima su bili i najviši predstavnici opštine Osečina, čiji je Vesna bila stipendista tokom studija. (Stipendija joj je na kraju „oproštena” kao podstrek lokalne zajednice njenom daljem napredovanju i usavršavanju.) Došli su i prvi Vesnini učitelji iz osnovne škole, nastavnice Vesna Krunić i Zora Pavlović.

Iz tako reći tek započete ali već bogate biografije Vesne Kosorić, koja se u svom radu naročito posvetila poboljšanju energetske efikasnosti i iskorišćavanju sunčeve energije u arhitekturi i građevinarstvu, izdvajamo podatak da je rođena je 1979. godine u Valjevu, da je osnovnu školu završila u Osečini, a gimnaziju u Loznici. Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu – smer „Konstruktivni sistemi i prostorne strukture” – diplomirala je 2003. godine. Magistarsku tezu („Fotonaponski sistemi i solarni kolektori u materijalizaciji omotača energetski efikasnih zgrada”) na postdiplomskim studijama na matičnom fakultetu odbranila je 2007, pa evo pre navršene tridesete godine uspela je i da doktorira.

O svom dosadašnjem radnom angažmanu Vesna kaže:

– Sarađujem sa konsultantskom grupom Balkan Energy  Solutions Team na poljima energetske efikasnosti, ekologije i primene sunčeve energije. Radila sam u preduzeću za projektovanje i inženjering  Bates i učestvovala u projektovanju i izvođenju više objekata. Zatim u firmi SEEEA, na razvoju koncepata korišćenja sunčeve energije u arhitekturi, energetski efikasnog i ekološkog građenja. U okviru studentskog programa Evropskog udruženja u oblasti naučnog i tehničkog istraživanja (COST), radila sam u Laboratoriji za sunčevu energiju i fiziku zgrada u Lozani na istraživanju integrisanja toplotnih prijemnika sunčeve energije i tržišta toplotnih prijemnika sunčeve energije u Švajcarskoj.

Prošle godine Vesna je bila angažovana na projektu Prve zgrade nulte energije u Singapuru, gde su joj zaduženja bila  prvenstveno energetski proračuni i simulacije projektovanih fotonaponskih sistema. Učesnik je Nacionalnog programa energetske efikasnosti pod nazivom „Razvoj i demonstracija hibridnog pasivnog i aktivnog sistema korišćenja sunčeve energije za grejanje, prirodnu ventilaciju, hlađenje, veštačko osvetljenje i druge potrebe električne energije” i autor idejnih rešenja za rekonstrukciju stambenih zgrada na Trgu Republike u Podgorici, u kojima je akcenat bio na poboljšanju energetske efikasnosti i komfora stanovanja, uz primenu aktivnih solarnih sistema u njihovoj materijalizaciji.

Napisala i dve knjige: „Aktivni solarni sistemi – primena u materijalizaciji omotača energetski efikasnih zgrada” (magistarski rad priređen u vidu monografije) i „Ekološka kuća”, u izdanju Građevinske knjige iz Beograda. Prevela je na naš jezik i bila redaktor nekoliko knjiga ovog izdavača u oblasti arhitekture. Uz sve to je i autor više naučnih radova i učesnik konferencija i stručnih skupova u Srbiji i inostranstvu u oblastima energetske efikasnosti u arhitekturi, zatim savremenih koncepata materijalizacije zgrada, primene sunčeve energije u arhitekturi, ekologije...

– Od početka 2007. živim u Švajcarskoj, a u julu ove godine odlazim u Singapur, gde ću u narednih 12 meseci raditi kao arhitekta u okviru svog postdoktorskog istraživanja na Institutu za sunčevu energiju na tamošnjem Univerzitetu – kaže Vesna Kosorić.

Peti doktor nauka – Vesna Kosorić je peti doktor nauka za koga znamo da je poreklom iz opštine Osečina, a čak treći iz – Ostružnja. Pre nje ovo visoko naučno zvanje poneli su: Radomir Popović iz Skadra kod Pecke (bogoslovske nauke), Živko Mitrović iz Bastava (šef Katedre za kvalitet na beogradskom Fakultetu organizacionih nauka) i Ostružanjci Ivan Aleksić (tehničke nauke – geodezija) i Paun Radovanović (tehnološke nauke).


Ljubitelj tenisa – Brojni poslovi, želje i potrebe da se primene stečena i steknu nova znanja učinili su da Vesna pored Beograda, gde živi od pre šest godina, od udaje za Lozničanina Kostu Kosorića, bude i povremeni žitelj Podgorice, Lozane, Singapura i drugih evropskih i svetskih metropola. Jedna od najlepših uspomena na brojna putovanja su susreti širom sveta i ostvarena poznanstva sa našim vrhunskim teniserima Novakom Đokovićem, Anom Ivanović i Jelenom Janković. Zahvaljujući njima postala sam veliki ljubitelj ovog sporta – kaže Vesna Kosorić.

Komentari

Sunce u „službi” građevinaca | 7.12.2011 u 14:47

Zaista fascinantna biografija ove mlade naučnice. Za uspijeh, osim talenta za onim čime se bavimo, potrebna je i velika doza lične sreće, a Vesna sve to ima u izobilju. Nadam se da ću je lično upoznati, obzirom da se i ja bavim solarnom energetikom. Njena biografija daje mi satisfakciju, da još predanije radim na ovom polju nauke. Srdačan pozdrav iz Podgorice.

Dušan | 7.12.2011 u 14:47

Upišite svoj komentar