| Jul 2013
Šamar Valjevu i Valjevcima
Zdravko Ranković
Izbor Dragana Brankovića aparatičik u poodmaklim godinama za novog direktora Matične biblioteke «Ljubomir P. Nenadović», čime se Valjevo ovoga proleća značajno udaljilo od važnog cilja – nove i velike Valjevske biblioteke – šamar je Valjevu i Valjevcima.
Šamar je to, još i više, čoveku čije ime Biblioteka nosi – Ljubomiru P. Nenadoviću. Takođe i mnoštvu Nenadovićevih sledbenika, velikih pisaca i naučnika poniklih u ovoj sredini.
Šamar je to i svim ljudima što su do sada bivali direktori Matične biblioteke «Ljubomir P. Nenadović» između kojih, za ovu priliku, izdvajamo dvojicu preduzimljivih, počivšeg Branu Vučićevića i umirovljenog Milenka Radovića.
Ostoja je Prodanović, nekadašnji direktor Valjevske biblioteke a sada član bibliotečkog Upravnog odbora - pridruživši se svojim glasom tročlanom, po svemu za takvo odlučivanje nedoraslom predstavništvu lokalne samouprave - sam sebi opalio žestoku šamarčinu.
Dve biografije
Zanimajući se za dosadašnja dela i delovanja diplomiranog politikologa Dragana Brankovića, jednoglasnom odlukom Upravnog odbora Matične biblioteke izabranog za njenog novog direktora, suočili smo se sa dve po svemu različite a javnosti dostupne njegove biografije. Jedna je od pre sedam godina, a druga aktuelna, sadržana u odluci o njegovom izboru.
Za direktora i glavnog i odgovornog urednika lista «Napred» (u svojstvu vršioca dužnosti) Dragan Branković je postavljen 31. marta 2006. godine da bi 14. aprila bio u tim novinama predstavljen, slikom i rečju. U toj biografiji je kazano da je rođen 1950. godine u Kosovskoj Mitrovici, osnovnu školu i gimnaziju učio u Leskovcu, Fakultet političkih nauka završio u Beogradu. Dalje je rečeno da je radio «godinama na informativno-analitičkim poslovima u OK SKS gde je bio i rukovodilac službe». Kad je osnovan SPS napredovao je do dužnosti sekretara Opštinskog i Okružnog odbora SPS i direktora stranačkog preduzeća «Kontakt» ali i do predsednika (u dva mandata) Upravnog odbora Apotekarske ustanove u Valjevu.
Odluka Upravnog odbora Matične biblioteke, jednoglasno donesena, nagoveštava, međutim, da je u pitanju ličnost znatno razuđenijeg, znatno bogatijeg i uspešnijeg životnog puta i iskustva. Gotovo zadivljujućeg, za valjevsku javnost začudo dosad premalo poznate. No, tu su čitave dve godine, koliko je ovom Brankoviću ostalo do penzije. Svakolika su čuda moguća. U ta čudesa, vidimo, bezrezervno je bar ubeđen petočlani Upravni odbor Valjevske biblioteke. Verovatno i direktor (v. d.) glavne srpske biblioteke Đorđe Ristić i ministar kulture Bratislav Petković, ali njihova izjašnjenja do zaključenja ovoga broja Revije u Biblioteku nisu pristigla.
S obzirom na to da se dokumentacija o izboru novog direktora još uvek ne nalazi u upravi Biblioteke pa ni biografija i direktorska vizija Dragana Brankovića, predstavljamo ga prenoseći obrazloženje Odluke o njegovom izboru, jednoglasno donesenom «u punom sastavu» Odbora:
«Na konkurs su se prijavila tri kandidata koji su svi ispunjavali formalne uslove, pa je Upravni odbor na svojoj sednici od 21. maja 2013. godine pregledao i razmotrio sve prispele prijave i posle diskusije predložio da se kao kandidat za direktora Matične biblioteke «Ljubomir Nenadović» iz Valjeva predloži Dragan Branković, politikolog iz Valjeva.
Na osnovu radne biografije i predloženog programa rada u narednom četvorogodišnjem periodu, Upravni odbor je zaključio da predloženi kandidat ima daleko najuspešniju viziju razvoja ove ustanove i najubedljivije rukovodeće reference u različitim oblastima rada: u privredi, društvenim organizacijama i ustanovama, bankarstvu, informisanju i kulturi, uključujući tu i poslove u jednoj velikoj specijalnoj biblioteci od preko 25 hiljada knjiga, gde je radio duže od jedne decenije. Njegove proverene organizacione i menadžerske sposobnosti i umeće harmoničnog rada sa stručnim radnim timom, zaposlenima i saradnicima, dodatno ga preporučuje u uslovima kada je to ovoj ustanovi urgentno potrebno. S druge strane, rad u bankarskim i finansijskim ustanovama, posebno ga preporučuje u uslovima kad Biblioteci predstoji rešavanje urgentnog pitanja prostora, odnosno nove zgrade za ovu ustanovu i obezbeđivanje sredstava za to.
Najzad, podrška lokalne samouprave, koju on nepodeljeno uživa, od presudnog je značaja za ukupan položaj ove ustanove i njen rad i razvoj, pa je po sebi jasno da je Dragan Branković i u tom smislu najbolje rešenje».
Odluku je potpisao predsednik Upravnog odbora Nikola Tokić, sa Ljubomirom Pjevčevićem i Dobrivojem Markovićem član toga tela u ime osnivača. Rekli smo u prošlom broju Revije pa to opet ponavljamo – sva trojica potpuni anonimusi. A u bibliotečkom Statutu stoji da ta tri člana «osnivač imenuje iz reda istaknutih stručnjaka i poznavalaca kulturne delatnosti». Kakvi su oni stručnjaci i poznavaoci «kulturne delatnosti» takav i njihov izabranik.
Pitanja, nedoumice
U mnoštvu pitanja koja bi se u vezi sa prethodnim morala imati u vidu prvo je: kako je moguće da takve polivalentne sposobnosti i postignuća 63-godišnjeg politikologa Dragana Brankovića, višedecenijskog žitelja Valjeva, ostadoše u ovdašnjoj javnosti, a i šire, nepoznata i nepriznata?
Hoće li na bilo koji način biti javnosti dostupan program njegovog budućeg dvogodišnjeg rada na rukovodećoj dužnosti u Biblioteci? Kažem dvogodišnjeg, jer mu je toliko preostalo do starosne penzije. A znatiželja je utoliko krupnija jer je u odnosu na dve protivkandidatkinje, Violetu Milošević i Zoricu Milinković, politikolog Branković ponudio «daleko najuspešniju viziju razvoja ove ustanove»
Može li, uz to, javnost, a sa njom i čitaoci ovih novina, štogod više doznati i o Brankovićevim rukovodećim referencama u «različitim oblastima rada», superiornim u odnosu na Milinkovićku i Miloševićku?
Koja su to vredna postignuća politikologa Brankovića u privredi? Je li to «Kontakt», nekadašnje preduzeće valjevskog SPS-a, ili nešto još krupnije i još ozbiljnije?
Koji je to rad u bankarskim i finansijskim ustanovama, kadašnji i kakav, koji je nekopetentnom Upravnom odboru garancija da će politikolog Branković u dve predostojeće godine postići ono što nisu u prethodnih pet i po decenija postigli njegovi prethodnici, od Brane Vučićevića do Zorice Milinković? Mislimo na «rešavanje urgentnog pitanja prostora, odnosno nove zgrade za ovu ustanovu i obezbeđivanje sredstava za to».
Koji je to rad politikologa Brankovića «u jednoj velikoj specijalnoj biblioteci od preko 25 hiljada knjiga, gde je radio duže od jedne decenije»? U kojem gradu je ta velika specijalna biblioteka? U Valjevu svakako nije. Kako se ona zvala? Kakvim je knjigama bila ispunjen?
O rukovodećim referencama politikologa Brankovića u oblasti informisanja za ovoga novinara, a i za većinu pregalaca u valjevskom novinarstvu, nema nedoumica. Najblaže rečeno – njegov doprinos je bio i ostao nevidljiv. Ko ne veruje neka pita ljude iz «Napreda».
Valjevskoj javnosti valjalo bi objasniti i to kako je nekompetentni Upravni odbor doznao da politikolog Branković uživa nepodeljenu podršku lokalne samouprave što je, zamislite, «od presudnog značaja» za sudbinu Biblioteke?
I poslednje – da li je politikolog Branković član Matične biblioteke «Ljubomir P. Nenadović»? Da li je to sad i da li je u prošlosti bivao?
I ovo
Novinar što potpisuje ove redove nema nikakvih nesporazuma sa Draganom Brankovićem, niti ih je ikad imao. Uostalom, jedva i da se poznajemo.
Osećanje da su se njegovim izborom za novog direktora Matične biblioteke Valjevo i Valjevci značajno odmakli od viskog cilja – nove i velike Valjevske biblioteke – temelji se na odveć neznatnom njegovom učinku u svemu što je do sada radio. Na njegovoj spremi i spremnosti za poslove koji ga očekuju. I na okolnosti da on u 63. godini života stupa na dužnost, odveć važnu za Valjevo i Valjevce. Značajnu i za zemlju Srbiju.
Komentari
G.Rankovicu, jos ste zaboravili da Brankovica uvaljate u katran i perje i da kazete koliko je godina Milinkovicki ostalo do penzije. I ovo Nije Vam potrban nesporazum da bi ste nekog bezrezervno napali.Ali Vam je potrebno "jako" poznanstvo da nekog bezrezervno podrzite.
Gratis | 6.07.2013 u 16:18
Losiji tekst odavno nisam procitao.
Nesa | 8.07.2013 u 11:51
Ne bih da zalazim previse u sitna crevca, ali ako pomnuti Brankovic uradi samo jednu stvar od onih koje mu se u ovom clanku vizionarski spocitavaju, zaslizice sve pohvale. A to je DA ZAUSTAVI MEGALOMANSKE PLANOVE BACANJA PARA NA IZGRADNJU MAMUTSKE GRADJEVINE. Mamitske ne samo po kapacitetima vec i po zastarelosti. Da se u startu razumemo. Nisam protiv modernizacije rada valjevske biblioteke, ali sve sto je do sada o tome pisano se svodilo iskljucivo na izgradnju predimenzioniranog novog objekta, ili rekonstrukciju neprimerenog starog objekta, u kome bi biblioteka radila onako kako su radila citalista u 19. veku. A ni reci nije bilo o savremenim tokovima razvoja bibliotekarstva i informatike. Sa druge strane o biblioteci pricaju, i u njoj rade i njom rukovode kadrovi raznoraznih obrazovanja. Istovremeno se stalno potencira na diplomcima sa Filoloskog fakulteta a nikada se ne pomene da su profesiri srpskog jezika, francuskog jezika, engleskog jezika... samo profesori, a da se na Filoloskom fakultetu postoji i specijalizovana katedra za bibliotekarstvo i informatiku, te da su strucnjaci sa nje najpozvaniji da rade u biblioteci, da njom rukovode ali i da pripremaju viziju njene modernizacije. A modernizacija rada bibliteke nije vezana za ogrromne prostore.
Ranka | 10.07.2013 u 18:32