NAZAD NA PRVU STRANU

Počasni građani Valjeva: od generala Miškovića do velemajstora Karpova

Izvor Heroesofserbia.com
Izvor Heroesofserbia.com(foto: Heroesofserbia.com)

JOVAN MIŠKOVIĆ

(Negotin, 6. jul 1844 – Beograd, 20. oktobar 1908).

General. Proglašen za počasnog građanina Valjeva 3/15. novembra 1899. godine. Uspešno je komandovao Drinskom divizijom u bojevima sa Bugarima, vođenim 1885. godine na Slivnici, kod Vladislavaca, Dragojla i Pirota. Za njenog komandanta došao 24. januara 1885. sa dužnosti načelnika Štaba komande Aktivne vojske. Iz Valjeva je premešten, 1. marta 1886. godine, za komandanta Šumadijske divizijske oblasti. Komandujući Drinskom divizijom «odlikovao se smišljenim i energičnim vođenjem svoje divizije, pokazao se kao najbolji divizijar i lično hrabar u svima bojevima junačkih Drinaca» (Svetomir Nikolajević).

Docnije Jovan Mišković je bivao načelnik Glavnog generalštaba, vojni ministar (dva puta) i guverner budućem kralju Aleksandru Obrenoviću. Napisao niz knjiga i članaka iz etnografije, istorije, vojne geografije, istorije ratova i taktike; beležio narodne pesme, poslovice i zagonetke.

O Valjevu i Valjevskom kraju, kroz koji je proputovao 1861. godine kao vojni pitomac brižljivo beležeći svoja zapažanja, svedočio je u svom spisu «Putovanje po Srbiji», objavljenom 1874. godine. Spadao je u najobrazovanije Srbe svoga vremena. Redovni član Srpskog učenog društva postao 1875; predsednik Srpske kraljevske akademije 1900-1904. godine, jedini od vojnika u njenoj istoriji.

Izvor Heroesofserbia.com

Izvor Heroesofserbia.com (Foto: Heroesofserbia.com)

DR ARIUS VAN TINHOVEN

Lekar ratni hirurg, Holanđanin iz Haga. Proglašen za počasnog građanina Valjeva pre početka Prvog svetskog rata. Došao je u Srbiju 1912, ubrzo po izbijanju Srpsko-turskog rata, kao predvodnik dobrovoljne medicinske misije. Doneo je tada rentgenov aparat i po odlasku ostavio ga Valjevskoj bolnici. Za ispoljenu požrtvovanost Valjevci su ga prihvatili za svog počasnog sugrađanina.

Van Tinhoven se nalazio u Valjevu, tada važnom vojnom medicinskom centru, i od leta 1914, dok borbi još nije ni bilo, do februara 1915. godine, u vreme velike epidemije tifusa pegavca. U svojim dnevničkim zapisima, publikovanim u Švajcarskoj već 1915. godine, svedočio je o pomahnitaloj bolesti koja ni njega nije poštedela, «oko 16 dana lebdeo je između života i smrti». Kazivao je i o surovostima agresora i ratnom užasu koji je za vreme Kolubarske bitke protutnjao kroz «ljupko Valjevo».

Upotpunjena njegovim novim iskustvima, stečenim u Draču pri lečenju vojnika i izbeglica pristiglih povlačenjem preko Albanije, ta svedočanstva dr Ariusa van Tinhovena su ponovo objavljena u Parizu 1918. godine u knjizi «Sa Srbima u Srbiji i Albaniji 1914-1916». Islustrovana su mnoštvom fotografija.

ŽIVOJIN R. MIŠIĆ

(Struganik, 7. jul 1855 – Beograd, 20. januar 1921)

Vojskovođa. Proglašen za počasnog građanina Valjeva na Vidovdan 1915. godine. Učinjeno je tako «u znak zahvalnosti za povraćaj i oslobođenje Valjeva od gnusnog neprijatelja» u Kolubarskoj bici. Istovremeno je Mišićevo ime poneo deo dotadašnje Ulice kralja Aleksandra, od Grand-hotela do raskrsnice sa Pančićevom ulicom. Pre Valjeva ovom vojskovođi je takva počast ukazana u Gornjem Milanovcu a 1920. godine i u Zemunu.

Živojin Mišić

Živojin Mišić

Mišić je u aprilu 1876. godine, kao pitomac, raspoređen u Valjevo, na prvu svoju oficirsku dužnost. Na bojištu je, u Srpsko-turskom ratu, u leto 1876, komandovao Kolubarskim bataljonom 2. klase Valjevske brigade, sastavljenim od narodne vojske. Tada je zaslužio i svoje prvo odlikovanje, a u decembru te godine proizveden je u pešadijskog potporučnika. U ratu 1877-8. je komandir čete Valjevskog kombinovanog bataljona VII puka. U rat sa Bugarima, 1885. godine, Živojin R. Mišić je ušao kao komandir 1. čete 1. bataljona u valjevskom Petom pešadijskom puku Drinske divizije prvog poziva, pa docnije postavljen za komandanta tog bataljona.

Komandant Drinske divizije, sa sedištem u Valjevu, Živojin R. Mišić je bio od 1. maja 1902. do 26. juna 1903. godine i tada sa porodicom stanovao u kući Milenka Draškovića u Karađorđevoj ulici. Dok se nalazio među Valjevcima potpomagao je akcije građanskih udruženja i, između ostaloga, bio predsednik obnovljenog Kola jahača Knez Mihailo i Streljačke družine. Komandovanje Prvom armijom Srpske vojske preuzeo je 2. novembra 1914. u Mionici što je ubrzo dovelo do povratka morala među malodušnošću zahvaćene srpske ratnike. Sa njom je izvojevao blistavu pobedu u Kolubarskoj bici i za te zasluge dobio vojvodsko zvanje.

DR VILIM TAUSIG

Lekar. Proglašen za počasnog građanina Valjeva posle Prvog svetskog rata. Kao medicinar, rezervni oficir austrougarske vojske, došao je među Valjevce za vreme tog rata i ostao ovde da službuje i po njegovom okončanju. Od valjevskog onovremenog advokata Petra Markovića ostalo je svedočenje, objavljeno u «Glasu Valjeva» 22. septembra 1935. godine: «Po oslobođenju Valjeva, onda kad dr Tausig nije bio oficir okupacione sile, Valjevo ga bira za počasnog građanina».

Posle Valjeva, dr Tausig je službovao u Varaždinu kao kraljevski županijski (okružni) fizikus.

Priredio Zdravko Ranković * Tekst je izvorno objavljen u Kalendaru “Kolubara” za 2012. godinu

Nastaviće se...

NAZAD NA VRH