NAZAD NA PRVU STRANU

Kad se građani organizuju

Volos - grčki grad duge tradicije i njegovi građani pogođeni su, kao i ostatak Grčke, posledicama ekonomske krize i aranžmanima između vlasti i međunarodnih institucija. Ipak, građani su osmislili, a lokalna vlast podržala rešenje koje im pomaže da deo finansijskih problema prevaziđu. Prenosimo deo teksta objavljenog na portalu Peščanik, autorke Svetlane Slapšak, koji se bavi ovom lokalnom inicijativom. Vodeći svetski mediji su o ovoj temi pisali više puta prethodnih godina. Za građane i vlast Valjeva i drugih gradova u Srbiji ovo verovatno neće biti rešenje, ali može biti inspiracija da se razmisli šta bi se moglo učiniti da se život u teškoj ekonomskoj situaciji olakša.

(...) Volos je danas, posle nekoliko godina prakse, mesto jednog od najzanimljivijih društvenih eksperimenata u Evropi. Stanovnici Volosa su malo posle početka velike krize uveli sistem međusobne razmene rada i dobara, i smislili jedinicu kojom se to meri – to je tem, ili skraćenica za „lokalnu alternativnu (monetarnu) jedinicu“. Svako ko se uključi u mrežu dobija mogućnost da ponudi svoj rad/vreme ili svoje proizvode, za koje dobija jedinice odnosno temove, i onda njima kupuje ono što mu je potrebno od drugih. Jedan tem vredan je jedan euro. U praksi to izgleda otprilike ovako (uzimam primer iz medija): žena na tržištu nudi nešto svog maslinovog ulja i sapune koje od ulja sama pravi. Za prodaju dve polulitarske flaše ulja i tri sapuna, dobija dovoljno temova da za sebe kupi sve što je potrebno za život za nedelju dana. Da podsetim, glavni sastojak pri izradi sapuna je – pepeo. Važan podatak – tem je prihvatila gradska uprava i deo je njene politike.

CC

U zamisli o temu su zapravo tri zamisli – jedno je vremenska banka, koju je u Sloveniji organizovao Slavko Gabrovec, drugo je zamena odnosno trampa, i treće je alternativna moneta. Bitcoin, kao popularna virtualna moneta, namenjena je uglavnom iskusnim internautima sa novcem i špekulantskim ambicijama i nikako ne siromašnima. Tem nije jedina takva korisna izmišljotina u Grčkoj – u drugom velikom centru koji propada, Patrasu, uveden je sistem ovolos (novogrčki izgovor antičkog novca obolos).

(...) Prednost tema i sličnih projekata je nesumnjivo olakšanje siromaštva i ukidanje gladi, jer podrazumeva i ničim uzvraćenu odnosno naplaćenu uslugu za one koji nisu u stanju da bilo šta rade ili naprave. Druga velika prednost je korišćenje samostalnih izvora prihoda i proizvoda, što u prvi plan stavlja lokalne proizvode, ručni rad, improvizovane bašte, urbane pčelinjake, dvorišna uzgajališta, garažnu proizvodnju, podrumske izumitelje i slično. Drugostepena posledica, psihičko olakšanje, buđenje individualnosti i osećaja solidarnosti, utvrđivanje kolektivne empatije – više je nego značajno danas: Grčka se naglo podigla na žalosnoj statističkoj lestvici broja samoubistava, pošto je decenijama, zajedno sa Albanijom, bila sasvim na dnu te liste. Na svim mestima sličnih društvenih eksperimenata primećeno je ne samo izrazito učestvovanje i bujanje kulturnih inicijativa i projekata „odozdo“, nego su često upravo kulturne inicijative bile ključne za započinjanje društvenih eksperimenata.

CC

Druga strana medalje je zapravo samo prava strana krize: očito je da je takav sistem mogućan samo u malim, lokalnim okvirima – to je zato što kriza bez milosti uništava sve veće sisteme, a posebno sve nacionalne sisteme u manjim i ekonomski slabijim državama. Kada ostane potpuna pustoš, nema drugog rešenja sem lokalnog.

NAZAD NA VRH