NAZAD NA PRVU STRANU

Sto ličnosti i Valjevo

Magazin Nedeljnik objavio je ovog juna posebno izdanje “100 ljudi koji su promenili Srbiju”. U opisu ove publikacije se navodi: “Političari, državnici, kraljevi, vladike, naučnici, umetnici, muzičari, sportisti, vizionari... Svi oni su menjali Srbiju, i bez njih Srbija - ili bar jedan njen segment - ne bi bila onakva kakva je danas. Svi su oni menjali Srbiju, neki nabolje, neki nagore.”

Izdvajamo ličnosti o kojima su pisali, a koje su rođenjem ili stvaralaštvom vezane za Valjevo i Valjevski kraj.

* * *

Lideri

Vladika Nikolaj Velimirović

1881-1956

Nedeljnik ga opsuje kao ‘jednu od najupečatljivijih ličnosti srpske pravoslavne duhovnosti’ i odaje da o njemu danas ne postoji unisono mišljenje – osporavan je zbog kritike zapadne kulture i predratnog iznošenja antisemitskih stavova, kao i duhovni otac ljotićevske ideologije; SPC ga smatra duhovnim autoritetom.

Rođen je u Leliću, gde su njegove mošti prenete 1992. godine. U Valjevu osnovna škola i ulica nose njegovo ime.

Manastir Ćelije

Manastir Ćelije (Foto: Lj.R.)

Justin Popović

1894-1979

Časopis o njemu kaže: “Kada bi svi sveštenici Srpske pravoslavne crkve makar malo ličili na Justina Ćelijskog, a vernici pažljivije slušali šta je govorio i kako je živeo, i SPC i ova zemlja bili bi bolji.”

Živeo je i pisao u manastiru Ćelije nadomak Valjeva, a njegov grob privlači mnoge posetioce.

CC

Živojin Mišić

1855-1921

Kako Nedeljnik piše, verovatno najviše slavljen srpski vojskovođa. Rođen u Struganiku, vođa Kolubarske bitke, ima spomenike u Mionici i Valjevu...Emisiju o Živojinu Mišiću i njegovim srodnicima i potomcima i među poznatim valjevskim porodicama pogledajte ovde. U Biografskom leksikonu Valjevskog kraja Zdravko Ranković je između ostalog zabeležio: “Njegov lik i delo ovekovečeni su u mnogim umetničkim delima: višetomni roman D. Ćosića „Vreme smrti”; pozorišna predstava „Kolubarska bitka” prema dramatizaciji dela tog Ćosićevog romana; pesme V. Ilića Mlađeg („Na dan sahrane vojvode Mišića”), Alekse Šantića, Slobodana Markovića („Vojvoda Mišić”), Petra Pajića; slike Uroša Predića, Milana Milovanovića, Vase Eškićevića, Veljka Stanojevića, Nikole Milojevića, Teodora Švrakića; skulpture Đorđa Jovanovića (poprsje na beogradskom Novom groblju), Dušana Jovanovića Đukina, Veljka Forcana (bista u Struganiku), Nebojše Mitrića (reljef na ribničkom mostu u Mionici), Ota Loga (spomenik u Mionici, bista na Rajcu), Milana Besarabića (bista u Ljigu), Dušana Nikolića (spomenik u Valjevu), Ljubiše Mančića (reljef na mestu u Beogradu gde je bila M. kuća), Drinke Radovanović (biste u Tekerišu i Beogradu), Save Halugina (bista u Mišićevu kod Subotice)... U Ljubljani je 1919. dotadašnja Kunova cesta preimenovana u – Cesta vojvode Mišića. Kasarne u Mariboru i Ljubljani dugo su nosile M. ime. U Zemunu je proglašen za počasnog građanina.”

Umetnost

Nadežda Petrović

1873-1915

Jedna od najznačajnijih srpskih slikarki sa početka 20. veka.

Kao bolničarka srpske vojske, preminula je u Valjevu 1915. godine, u vreme epidemije pegavog tifusa. Nedeljnik piše: “Priča se da je pre nego što je zauvek sklopila oči, obilazeći valjevsku bolnicu, veliki vojvoda Živojin Mišić skinuo sa svojih grudi medalju za hrabrost i okačio je o Nadeždinu bluzu.”

CC

Muzika

Stanislav Binički

1872-1942

Poznati srpski kompozitor koji je najviše upamćen po kompoziciji Marš na Drinu. Ova kompozicija nastajala je u Valjevu 1914. godine, o čemu je u Kalendaru “Kolubara” za 2014. godinu pisao Zdravko Ranković. Tu informaciju prenelo je više medija u zemlji, navodeći: ““Marš na Drinu” nastao je u tokom Cerske bitke 1914. godine. Na samom bojištu, a po nekim novijim podacima koje je tokom priprema za obeležavanje 100 godina od Prvog svetskog rata otkrio Zdravko Ranković, direktor Izdavačke kuće “Kolubara”, kompozitor i dirigent, vojni kapelnik Stanislav Binički komponovao je najpoznatiji srpski marš u Valjevu, gde se zatekao sa Vrhovnom komandom.” I film “Marš na Drinu” ima veze sa našim gradom – sniman je u Valjevu i okolini 1963. godine.

Nauka

Branislav Petronijević

1875-1954

“Čovek koji me je impresionirao, ne samo svojim sposobnostima već i odlučnom apsorpcijom filozofije čak i u najtežim okolnostima, bio je jedini jugoslovenski filozof našeg doba, čije je ime bilo Branislav Petronijević – tako je o filozofu, matematičaru, paleontologu, profesoru Beogradskog univerziteta, doktoru filozofije iz Lajpciga i srpskom vojniku rođenom u Sovljaku kraj Uba pisao Betrand Rasel”, piše Nedeljnik.

Sport

Dragan Džajić

1946.

Legendarni fudbaler rođen je na Ubu.

O svojim počecima je pričao NIN-u 2003, a prenela Revija Kolubara: “Nikad neću da zaboravim jedan plakat kojim se građanstvo Uba obaveštavalo da će pioniri „Zvezde” gostovati u Valjevu. S obzirom da je moj stariji brat već igro fudbal, zamolio sam ga da pokuša da me ubaci u tim „Metalca”. Jedva smo skupili pare za autobuske karte do Valjeva, otišli smo pravo na stadion i brat je zamolio trenera pionira Miška Lazića da me primi u tim. - Znaš kako je, „Zvezda” gostuje jednom u deset godina, hiljadu klinaca iz Valjeva moli me da ih stavim u tim! - rekao je Miško. - Neće se obrukati, videćeš! - bio je uporan moj brat. I Miško je popustio. - Dobro, neka igra prvo poluvreme! - rekao je on, ali mu nije padalo na pamet da me promeni u drugom poluvremenu.”

NAZAD NA VRH