NAZAD NA PRVU STRANU

Kolubarin upitnik: Tamara Aćimović

Najdraži kutak Valjeva? Ili okoline?

Dvorište ispred bakine zgrade kod četvrte škole u kom sam odrasla i Ljubostinja, moj potok u svet. Nažalost, dvorište više ne izgleda kao nekad. Dok je Ljubostinja, koja je odvela sve moje brodove baš tamo gde sam želela, svojim malim, a velikim tokom možda jedina u gradu ostala dosledna sebi. 

Zatim, jedna livada iznad Ćelija i jedna stena preko puta Ćelija. Oba mesta sa pogledom u beskraj. Stvarajući izmedju sebe treću, nevidljivu tačku lepote, koja mi vremenom postaje najdraža. 

CC

Odrastanje u Valjevu pamtim po...?

Slobodi. Jer je odrastanje učinila uzrastanjem. Mislim da je to i dan danas najdragocenije što Valjevo pruža. I uprkos tome što predstavlja simbol siromaštva i propasti, gledano iz globalne perspektive poželjnog razvoja jedne sredine, paradoksalno, Valjevo ipak ostaje oaza spontanosti i posebnog kvaliteta živog života.

CC

U Valjevu mi najviše smeta...?

Vladavina ljudi ogoljenih duhom i pustih u svojim delima. Smeta mi njihova prostota  kojom samouvereno prkose pravim vrednostima i časti. 

CC

Valjevo bi trebalo da bude ponosno na...?

Iliju Birčanina, Aleksu Nenadovića, Svetog Avu Justina, Svetog Vladiku Nikolaja, i sve ostale hrabre i mudre ljude, koji su svojim životom i delom temeljili, i temelje duh Valjeva na najvišim moralnim principima. Treba biti ponosno i na sve poštene ljude, jer je pod pritiscima novokomponovanih političkih struja ostati pošten postao pravi podvig. Kao i na sve talentovane i uspešne u svetu sporta, umetnosti, nauke. Koji svoj uspeh nisu postigli članskom kartom u vladajućoj političkoj partiji, već svojom ličnom borbom i ličnim zaslugama. Treba biti ponosno na sve one koji donose svežinu, zdravu viziju i koji 's druge strane' prkose otrovnoj malogradjanštini i vladivini dna. 

CC

Dobra vila bi Valjevu donela...?

Više radosti! 

U Valjevu nedovoljno obraćamo pažnju na...?

Na zagadjenost. Što prostotom kao glavnim trovačem duha, što crnim dimom i djubretom. Pronalaženje donacija koje bi omogućile besplatno uvodjenje gasa mora biti prioritet gradskoj vlasti. Ili pronalaženje donacija za kupovinu gas maske svakom stanovniku Valjeva. Pozitivna stvar je što se zagadjenost dimom može rešiti novcem, što nije slučaj kada govorimo o djubretu, ili prostoti. To je već stvar duboko ogrezle nekulture u svim porama sistema, sa kojim neprikosnoveno vlada. 

CC

Bilo bi dobro da se Valjevo ugleda na...? (Zašto?)

Na Valjevo u kom sam ja odrasla. Jer je bilo bolje i drugačije. Jer su sve sudije znale menjati padeže i nijedna ulica nije mogla biti pravopisno neispravno ispisana. Jer su radnici na šalterima znali da kažu Dobar dan, a oni u bolnicama predano brinuli o svim pacijentima. Jer su ulice i okolina grada bili čisti i djubre se bacalo u kantu. Jer gimnazijalci nisu slušali folk i bio je prestiž učiti, a ne krasti. Jer su lopovi bili u zatvorima, a zaposleni dostojno plaćeni za svoj rad. Jer je postojao zakon i osećanje ljudskog u nama. Postojala je radost života, daleka svemu prolaznom i površnom, usmerena baš ka onoj nevidljivoj tački lepote, koja mi posle ovog upitnika postaje još draža. 

CC

Predložite budućeg učesnika/učesnicu Kolubarinog upitnika

Dušan Spasojević, dramski pisac. 

* * *

Tamara Aćimović, rodjena u Valjevu 1979., diplomirala filmsku režiju u klasi Miloša Radivojevića. Autor je nekoliko kratkih igranih filmova i angažovana u brojnim edukativnim projektima. Trenutno živi na relaciji New York - Los Angeles.

NAZAD NA VRH