NAZAD NA PRVU STRANU

Izložba arhitekture – Milenija i Darko Marušić

Izložba stvaralaštva arhitekata Milenije i Darka Marušića biće otvorena u Galeriji Narodnog muzeja Valjevo 23. novembra u 18:30.

Izložbu otvara Igor Marić, predsednik Društva inžinjera i tehničara Srbije.

U okviru izložbe nedelju dana kasnije (30. novembra, u 18.30 u Svečanoj Sali Valjevske gimnazije) biće održana tribina “Arhitektura Milenije i Darka Marušića. Učestvuju: Milenija Marušić, akademik Branislav Mitrović, magistar Bojan Kovačević i docent Milan Maksimović.

1981: Naselje Cerak Vinogradi u Beogradu - M. i D. Marušič sa N. Borovnica

1981: Naselje Cerak Vinogradi u Beogradu - M. i D. Marušič sa N. Borovnica

1991: Naselje Cvećara u Beogradu - M. i D. Marušić sa Z. Gašparović

1991: Naselje Cvećara u Beogradu - M. i D. Marušić sa Z. Gašparović

2000: Stambeno poslovni objekat u Bulevaru kralja Aleksandra u Beogradu - M. i D. Marušić

2000: Stambeno poslovni objekat u Bulevaru kralja Aleksandra u Beogradu - M. i D. Marušić

Arhitekte Milenija i Darko Marušić svojim stručnim radom u poslednjih pedesetak godina na poseban način obeležili su arhitektonsku scenu u Srbiji. Za zajednički rad dobili su najviša profesionalna i društvena priznanja i nagrade, među kojima se izdvaju nagrade Grada Beograda – Oktobarska 1981. i Aprilska 2012. godine i Velika nagrada Saveza arhitekata Srbije za celokupno stvaralaštvo, 1993 godine.

Od mnogobrojnih realizovanih projekata ističu se stambena naselja „Cerak Vinogradi“ i „Cvećara“ u Beogradu, stambeni objekat u Bulevaru kralja Aleksandra u Beogradu, Stambeno-poslovni objekat u Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, „Metals Banka“ u Novom Sadu i dečiji vrtić „Plava ptica“ u Beogradu.

Za sve objekte i prostorne celine autori su u svojstvu glavnih projektanata radili kompletnu dokumentaciju po sistemu total dizajna - urbanističke projekte, arhitektonske projekte objekata i partera, projekte enterijera, projekte vizuelnih komunikacija. Vršili su i projektantski nadzor nad izvođenjem, učestvovali u „životu“ objekata nakon useljenja.

Profesor Darko Marušić preminuo je u aprilu ove godine.

Arhitekta Milenija Marušić jedna je od junakinja Kolubarine knjige Valjevke.

Marušići su privatno i profesionalno vezani za Valjevo na brojne načine. Svojevremeno su izneli i Mišljenje o inicijativi za prenamenu objekta Doma vojske Srbije u Biblioteku.

Po rečima Milana Maksimovića, docent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, “stvaralaštvo Darka i Milenije Marušić treba razumeti duboko kontekstualno u dužem periodu njihovog rada. To vreme je određeno vremenom različitih tranzicija, kako društvenih, tako i stručnih promena – od perioda Moderne, preko Postmoderne do tzv. Druge moderne (Transmoderne).”

2007: Metals banka u Novom Sadu - M. i D. Marušić

2007: Metals banka u Novom Sadu - M. i D. Marušić

2011: Vrtić Plava ptica u Beogradu - M. i D. Marušić

2011: Vrtić Plava ptica u Beogradu - M. i D. Marušić

M. i D. Marušić u Institutu za arhitekturu i urbanizam u Beogradu, 2015 godine

M. i D. Marušić u Institutu za arhitekturu i urbanizam u Beogradu, 2015 godine

Milan Maksimović dalje objašnjava: “Kroz njihovu arhitekturu te promene nisu suprostavljene, već su shvaćene kao prirodna revizija jedinstvenog pristupa u kome se očitava posebna pažnja ka stvaranju arhitekture koja je prvenstveno okrenuta korisniku arhitekture i njegovim potrebama. To se posebno ogleda u stambenoj arhitekturi i pažljivom oblikovanju životnog prostora – od najšireg urbanističkog koncepta stambenog naselja, do organizacije stana i rešenja fasadnih detalja.

Njihovi projekti su po pravilu duboko kontekstualizovani u fizičkom, prirodnom i kulturnom okruženju. Objekte koje su stvarali tretirali su ne kao izdvojena dela, već kao elemente ambijentalizacije prostora koji su, kroz materijalizaciju i oblikovnu formu, povezani sa elementima prirodnog i izgrađenog konteksta. U kulturološkom pogledu oni istovremeno jasno prate senzibilitet vremena u kome nastaju.”

I zaključuje: “Za bračni i stvaralački par Marušić posebno treba istaći naglašenu posvećenost arhitekturi od najšireg pogleda u kontekstu njene društvene uloge, učešća na arhitektonskim konkursima, manifestacijama i izložbama, do rešavanja najmanjih detalja pri realizaciji objekata, kao i praćenju sopstvenog stvaralaštva u životu nakon izgradnje.”

NAZAD NA VRH