Kafana „Klještavica“
Zbijena između zanatskih i trgovačkih radnji i ćepenaka, kada se krene od gornje tešnjarske ćuprije, nalazila se ne tako velika zgrada sa sobama za stanovanje na spratu, a u prizemlju ukopane bile su kafanske prostorije. Desno od ulaza u kafanu je stešnjena kafanska kuhinja, a odmah do nje, iza stuba, kafanski šank. Kafanske prostorije su bile vrlo niske i u njih s eulazilo niz jedan stepenik. Tavanicu i ceo strop držao je na sredini kafane postavljen hrastov direk-ćulsija. U Sali se nalazilo pet-šest stolova sa stolicama. Ova kafana je uneta u popis meana i kafana 1863. godine, gde se za istu kaže: „Kafana je vlasništvo Đoke Nastića, nalazi se u varoši, spada u treću klasu. U sredini varoši. Slabog stroja od slabog materijala, samo kafana sa tri sobe na spratu. Nema nikakvog skoro prostora i ne bi se mogla po planu prestrojiti.“
Kafana Klještavica Ilustracija iz knjige Valjevo u prošlosti Radovana Draškovića
U kafani su se svako jutro sastajali poslovni ljudi – trgovci i zanatlije na kafi, posle jutarnjeg otvaranja svojih radnji, gde su ostajale kalfe i momci da obave redovne pripreme za rad. Ovde su se preko dana zabavljali kockari ostajući ponekad i do zore.
Iz knjige „Valjevske kafane“, Dragutina M. Bajića, objavljene 1995. godine