NAZAD NA PRVU STRANU

Studija slučaja

Doktorska izložba Luke Tripkovića, slikara i pisca rođenog u Valjevu, u toku je u beogradskoj galeriji Umetnički prostor U10. Otvorena je do 30. januara.

Izložba pod nazivom „Studija slučaja“ bavi se njegovim interpretacijama fenomena i perioda Moderne, kao i arhitektonskim ekperimentom nastalom u Americi u prošlom veku koji je jedna od referentnih tačaka sa kojima njegovi radovi stupaju u neku vrstu dijaloga.

Za Revija Kolubara Luka objašnjava: „Studija slučaja je naziv arhitektonskog eksperimenta s kraja pedesetih godina prošlog veka, izvedenog u Los Anđelesu, na tada nenaseljenim holivudskim brdima. U pitanju je plemenita namera grupe arhitekata okupljenih oko Arts&Architecture magazina, inicirana od strane Pjera Keninga, koja je za cilj imala da se nizom rezidencijalnih projekata pokaže kako se relativno jeftino, prateći "kanon" modernističke arhitekture, može ostvariti ideal da masovno stanovanje ne bude samo pakovanje ljudi u „kartonske kutije“. Te kuće (makar one koje su izvedene) predstavljaju bisere moderne arhitekture, arhitektonska forma je izvedena u skladu sa svim onovremenim trendovima i relativno retka naseljenost doprinela je da odabir njihovih lokacija i smeštanje u određeni pejzaž budu savršeno komplementarni. Mislim da se umetnik prvenstveno odluči za neku temu na osnovu intuicije, a da onda traži teorijske poveznice i reference kojima bi tu nakanu zaokružio i uobličio.“

CC

Njegov širi koncept interesovanja kroz ovu izložbu je doba i stil stvaralaštva koji spada pod termin Moderne:

„Moderna i modernizam su donekle efemerni pojmovi jer je početak i kraj te epohe uslovljen nekakvim dogovorom, konvencijom, pa tako, kad je o slikarstvu reč, za početak moderne neki ljudi uzimaju Maneovo pojavljivanje na izložbenim salonima, na isti onaj način na koji se, recimo, dvadeseti vek kod Hobsbauma posmatra kao period između Sarajevskog atentata i opsade tog grada devedesetih, pa se stoga naziva i “kratki” dvadeseti vek. Moderna nastaje kada nastaju i ideje o nacionalnim državama, ali paradoksalno, recimo u arhitekturi, otvara prostor internacionalnom stilu.“

I dodaje:

„Tu postoje neki dijalektički odnosi koji su vrlo dinamični i zanimljivi. Takođe, ona nestaje sa pojavom umrežavanja sveta, možda donekle paradoksalno, i tako otvara put postmodernizmu, ali to je neka druga priča, za koju ne verujem da sam dovoljno kompetentan. Ono što se sa sigurnošću može reći da je ona, kao jedna velika, zaokružena ideja, korespondirala sa sličnim idejama kada je reč o uređenju društava – sa ideologijama. Ideologije su deca moderne, a one dve totalitarne, koje su traumatizovale i oblikovale značajan deo iskustva čoveka dvadesetog veka – komunizam i nacizam, predstavljaju samo krajnja ishodišta, ekstreme društvenih gibanja i interakcije između (de)regulisanih tržišta i država.“

Luka Tripković je rođen 9. maja 1989. godine u Valjevu. Diplomirao je 2014. godine na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi red. prof. Milete Prodanovića. Dobitnik je nagrada Stevan Knežević i Ljubica Cuca Sokić. Trenutno je student doktorskih studija na istom fakultetu. Objavljuje teorijske tekstove od 2015. godine. Izlagao je na više grupnih i samostalnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Autor je dva romana.

NAZAD NA VRH