| Oktobar 2010

Njujorške gužve

Larisa Ranković

Dvorište MoME

Dvorište MoME

U Njujorku je svugde gužva. Ili red. Na JFK aerodromu na pasošku kontrolu čekacete sat vremena. U hotelu treba stajati u redu 15 minuta da se dobije ključ. Slično je i na ulasku u autobus za Boston ili na kasama većih prodavnica. U metrou i na pešačkim prelazima kreću se gomile ljudi. U svim pravcima. Sve ovo posebno je izraženo u blizini Tajms Skvera, gde se nalazi naš hotel. Prilično ljudi ima čak i u nedelju u pola osam ujutro, kad prvi put izađem na ulicu u potrazi za doručkom u nekom od obližnjih kafea. U petak popodne, sa turistima koji su stigli za vikend i Njujorčanima koji su krenuli po opuštanje i zabavu, njihov broj je neverovatan. Već pomenutim gužvama dodajte  i skoro stalni zvuk sirena policije i hitne pomoći, prodavce hrane, distributere reklamnih letaka, ogromne svetleće bilborde noću...

 Ukratko, utisak je – haos.

Ono što njujorški haos razlikuje od, na primer, beogradskog, je to što taj haos deluje potpuno kontrolisano. Bez obzira na masu i žurbu, ljudi vas ne guraju. Ako vas nehotično i gurnu izviniće se. Ako misle da će nekome smetati, pomeriće se. I staće strpljivo u red, iako je to dosadno i iako žure.

Njujorčani i njihovo ponašanje u ovom brzom, šarenom, raznolikom gradu podsećaju na lepo vaspitanu decu kojima je jako dobro objašnjeno zašto je bolje da se svi uzdrže od drskog i sebičnog ponašanja na javnim mestima. Kojima je jasno da kad bi svako bar za malo pokušao da se gura, da se pravi da vas ne primećuje ili da ignoriše to što i vi čekate na svoje mesto ili svoj red, nastao bi nekontrolisani haos od koga nikome nije bolje. Privatnih automobila nema mnogo, izuzev taksista. Ako ih i ima, ne koriste sirene na nervozni način, dobro poznat u Beogradu, pa i u Valjevu. Ako bi i hteli, tu su znaci koji upozoravaju da je kazna za trubljenje 350 dolara.

U Njujorku se, kao i u svakom ozbiljnom gradu, razmišlja i o budućnosti. U Muzeju moderne umetnosti (MOMA), u toku je izložba: „Nadosle vode, projekti za njujorško priobalje”. Nekoliko multidisciplinarnih timova radilo je na osmišljavanju zaštite obala Njujorka od povećanog nivoa mora, nastalog zbog globalnog otopljavanja. Predložene mere obuhvataju upotrebu gradjevinskih materijala nove generacije koji mogu da apsorbuju vodu i preureuredjenje delova uz obalu tako da se naprave kanali i bazeni, čime bi Njujork u nekim svojim delovima zaličio na Amsterdam ili Veneciju. Gradovi, kao i ljudi, kada su uspešni uče jedni od drugih. I razmišljaju unapred. Bez obzira koliko sadašnjost bila dinamična i kompleksna.

Komentari

Njujorške gužve | 1.08.2011 u 05:26

Upišite svoj komentar