| Januar 2011

Od „Glasonoše” do „Kolubare” IIINovine u Valjevu i Valjevskom kraju 1885 – 2010

Zdravko Ranković

Sokolski poklič

Povremeni informativni glasnik Sokolskog društva Valjevo. Vlasnik Sokolsko društvo Valjevo. Urednici: Nikola Hranjec i Milivoje Mandić, profesori Valjevske gimnazije. Izašla dva broja 1936. godine (31. maja i 7. juna). Št. Štamparija Dim. A. Slavuja.

List je objavljivan povodom 30. godišnjice valjevskog Sokolskog društva. Publikovana je tada i „Spomenica o tridesetogodišnjem radu Sokolskog društva Valjevo 1906-1936”. Ima ga u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici.

Zamisao pokretača izložena je naknadno, u belešci „Sokolski poklič” Nikole Hranjeca, objavljenoj na 4. strani drugog broja lista: „Naša je želja da ovaj list postane nasušna potreba svih bratskih jedinica ovog okružja. Ideja je da ovaj list ne bude list Sokolskog društva Valjevo već list svih jedinica  u VII okružju Sokolske župe Beograd. Stoga upućujemo svim jedinicama apel da nas u ovom poduhvatu pomognu, time što će i one sarađivati sa nama, i molimo da nam odmah odgovore na sledeće: da li žele da sarađuju u ovom listu. Ako bi se odazvale bratske jedinice list bi izlazio svake druge nedelje. Rukopise bi slali prosvetnom odboru VII okružja. Svako društvo bi bilo obavezno da ima najmanje 25 pretplatnika, a čete najmanje 10”.

Ne zna se na kakav je odziv naišao ovaj apel. Po svemu sudeći, izneverio je očekivanja pokretača pa se izlaženje „Sokolskog pokliča” okončalo sa jedina dva broja na po četiri strane. 

LIT.: Godišnjak štampe Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1937, 59; Z. Tripković, Gimnastika i Sokolsko društvo u Valjevu (1870-1941), Kalendar „Valjevac” za 1996, 273-281; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 320.    

 

Naša reč

List za ekonomska, društvena i kulturna pitanja. Vlasnik i urednik: Milijan Jeremić, Darinka Selenić. Izlazio od 15. jula do 16. septembra 1936. godine, dva puta mesečno na po četiri strane. Št. Štamparija Dim. A. Slavuja. Format 48 cm.

Izašlo pet brojeva. Postoje u kompletu u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici; jedan broj (četvrti) u beogradskoj Narodnoj biblioteci. U četvrtom broju, izašao 1. septembra 1936, takođe i u petom, umesto Milijana Jeremića, studenta prava, kao vlasnik i urednik potpisana je Darinka Selenić, studentkinja filozofije; razlog – odlazak M. Jeremića na odsluženje vojnog roka. Adresa uredništva i administracije – najpre Braće Nedića 35, potom Kosančićev venac 47.

Saradnici su uglavnom bili mladi komunisti Valjeva, okupljeni oko Omladinskog kluba intelektualnog rada (Okir). Uvodnik „Hoćemo da radimo” za prvi broj „Naše reči” napisao je dr Miloš Pantić koji je bio i inicijator pokretnja tog opozicionog glasila. Završavao se porukom „Hoćemo da radimo. To je geslo grupe mladih ljudi iz Valjeva, koji preko svoga lista žele da kažu svoju reč. Da je kažu, da se čuju i da budu razumljeni”. Pantićevi su, po svemu sudeći, i uvodnici u naredna četiri broja, slagani kurzivom na po dva stubca, čiji su naslovi: Pobuna reakcije u Španiji, Hoće li zbog Španije izbiti novi svetski rat?, Smisao našeg rodoljublja i Ko stvara korupciju?

Imalo je tvrdnji da su, izuzev prvog broja lista, sva četiri naredna policijski zabranjivana.

LIT.: Godišnjak štampe Kraljevine Jugoslavije, Beograd 1937, 12; M. Tripković, Valjevo 1900-1941, 201; Z. Joksimović, Revolucionarni radnički pokret u Valjevskom kraju 1919-1941, Valjevo 1981, 206-207; M. Jeremić, „Naša reč” – glasilo radničkog pokreta, Napred, 15. februar 1985, 4.

 

Valjevski glas

Valjevski glas

(Foto: Ljuba Ranković)


Nedeljni nezavisni list. Izlazio od 21. februara 1937. godine, nedeljno. Vlasnik dr Panta Janković. Urednik Krsto Brajović. Sedište uredništva: najpre  u Karađorđevoj 33, potom Dušanovoj 9. Št.: Štamparija Dim. A. Slavuja. Format 48 cm.     

Objavljeno je 15 brojeva „Valjevskog glasa”; poslednji 30. maja 1937. godine. Celovit komplet postoji u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu; u Beogradu, u Narodnoj biblioteci, je broj 6 od nedelje 28. marta 1937.

Uvodnik „Naša prva reč” uredništvo je počelo porukom: „Ovoga puta pokrećemo ‘Valjevski glas’ kao objektivno glasilo Valjeva i njegove okoline. Pokrećemo list oko koga će se moći okupiti svi pošteni i progresivni ljudi naše sredine. Apelujemo na mlade i stare, koji društveni razvoj posmatraju objektivno, tako, kako će njihova saradnja ne samo koristiti ‘Valjevskom glasu’ već i pripomoći normaliziranju naših privrednih i kulturno-prosvetnih prilika”.

Istoričari, koji su pisali o Valjevu u vremenu između svetskih ratova, tvrdili su da je „Valjevski glas”, iako se deklarisao kao nezavisno glasilo, predstavljao „organ valjevske organizacije Jugoslovenske radikalne zajednice”.

Najčešći autor objavljenih priloga je urednik K. Brajović. Većina je nepotpisana, ili sa inicijalima u potpisu (Č. M., V. P., S. S., R. K. J., M. I., R. J., M. V., M. P., Ž. D.) i pseudonimima (Milmil, Trim, Agronom, Sirena, Divčibara, Slavinđelski). Potpisani saradnici: Stevan Ješić, Nikola Hranjec, dr Branko Kesler, Boško Lj. Kostić, Branko M. Dragović, Rostislav Pletnjev, Ž. Milošević, Vladimir Javor, S. Lučić.

LIT.: M. Tripković, Valjevo 1900-1941, Valjevo 1980, 201; Z. Tripković, Sport u valjevskim listovima između dva svetska rata (bibliografija), Glasnik IAV, br. 20-21, Valjevo 1986, 207-237; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 321. 

 

Vesti

Izdanje Kulturne sekcije kolubarskih partizana od 9. novembra 1941. godine. Kucan na pisaćoj mašini. Format 34x21 cm. Postoji u Vojnoistorijskom arhivu u Beogradu.

Svedočanstvo o tim novinama sačuvalo se u uspomenama slikara Miloša Bajića, pripadnika Kolubarskog partizanskog bataljona:  „Napravili smo primerak četnih novina na pak-papiru; koliko se sećam format je bio otprilike 30x20 santimetara. Bilo je dosta likova unutra. Šta smo imali u sadržaju? Dali smo neke tekstove i informacije o akcijama Kolubarskog bataljona. Bilo je aktuelnih karikatura, imali smo pesama, 'vrapca'. Poslat je po četama. Više se ne sećam koliko smo primeraka napravili, ali smo ga imali na terenu...”

Sličnih izdanja, i po nazivu i po sadržini, bivalo je i u drugim delovima Valjevskog partizanskog odreda o čemu je na više mesta u svom dnevniku kazivao Dragojlo Dudić. O njima ima podataka i u memoarskoj građi, nastajaloj posle Drugog svetskog rata, ali ne i sačuvanih primeraka takvih novina.

LIT.: Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945, Beograd 1964; M. Bajić, Sve je iznova počinjano, Kultura u prošlosti Valjevskog kraja, Valjevo 1977, 89; D. Dudić, Dnevnik 1941, Beograd 1981, 232, 272; Z. Ranković, Novine valjevskih partizana, Glasnik IAV, br. 15-16, Valjevo 1981, 161-169;  M. B. Matić, Partizanska štampa u Srbiji 1941-1944, Beograd 1993, 85, 91-93; M. Kisić i B. Bulatović, Srpske novine 1768-1995, Beograd 1996, 345.

 

Podgorski partizan

Džepne novine Podgorskog bataljona Valjevskog NOP odreda. Izlazile u jesen 1941. godine. Umnožavano na šapirografu.

Jedino raspoloživo onovremeno svedočanstvo o tom listu je završni deo članka u užičkoj „Borbi” iz novembra 1941. godine o kulturnom radu u odredu valjevskih partizana: „Kad je narodno-oslobodilačka borba prerasla prvobitne okvire i pretvorila se u narodni ustanak, pojavila se potreba da se izdaju džepne novine. Zidne novine ostavljene su vodovima i četama, a drugovi su pokrenuli 'Podgorski partizan' koji je sadržavao sve ono što i zidne novine, a imao je i raznih pouka iz ekonomije i drugih nauka. Kao i u zidnim novinama, i ovde se osećao nedostatak karikaturista”.

LIT.: Dvadeset hiljada ljudi posetilo je koncerte Valjevskog odreda, Borba – Užice, 22. novembar 1941, 6; Z. Ranković, Novine valjevskih partizana, Glasnik IAV, br. 15-16, Valjevo 1981, 161-169.

 

Partizan

Organ Valjevskog i Podrinjskog partizanskog odreda. Izašlo šest brojeva u decembru 1941. i januaru 1942. godine. Priprema: Kulturno-prosvetni odbor. Umnožavan u Poćuti na šapirografu. Format 17X21 cm.

Odluku o izdavanju lista, jedinog u Srbiji u to vreme, doneli su 15. decembra 1941. godine Okružni komitet KPJ za Valjevo i štab Valjevskog partizanskog odreda u dogovoru sa Okružnim komitetom KPJ za Šabac koji se u to  vreme nalazio u Valjevskom kraju. O tome su članovi KPJ obavešteni pismom Okružnog komiteta KPJ Valjevo od 20. decembra 1941. u kome je rečeno: „U nedostatku druge naše štampe počeo je da izlazi 'Partizan', organ valjevskih i podrinjskih partizana. Potrebno je da 'Partizan' izlazi najmanje tri puta mesečno, a to će se postići jedino punom i stalnom saradnjom svih četa. Odgovornost za stalne dopise za 'Partizan' pada na partijske jedinice po četama. Od sada, drugovi, shvatite kao dužnost i direktivu, da jednom nedeljno šaljete dopise (o borbama, događajima u pozadini, priredbama u četi, aktuelne članke i dr.) za 'Partizan'; dopise šaljite preko stalnih kurira političkom komesaru odreda”.  

Prvi broj je svakako izašao u vremenu između 15. i 20. decembra 1941, drugi 23. decembra, a treći na početku 1942. godine. Svedočanstvo o dva poslednja broja sačuvalo se u dnevniku partizana Sela Jovanovića koji je 27. januara 1942. zabeležio: „Čitamo novi 'Partizan' posvećen Lenjinu”, a četiri dana kasnije, 31. januara, on piše: „Opet novi 'Partizan' - broj 6 - o velikosrpskom centru, o zajednici Draže i Nedića u antikom. borbi, o I proleterskoj brigadi”.  A u maju 1942. godine Miloš Minić je u jednom izveštaju potvrdio da je „Partizan” izašao u šest brojeva. Učinio je to uz ocenu da je list „bio dosta dobro uređivan i unekoliko je popunio ogromni nedostatak koji se osetio otkako je 'Borba' prestala da dolazi”.

Jedan primerak drugog broja „Partizana”, od 23. decembra 1941, nalazio se u zbirci nekadašnjeg Instituta za istoriju radničkog pokreta Srbije u Beogradu, a treći broj u zbirci Narodnog muzeja u Valjevu. Celokupna sadržina ta dva broja preštampana je u „Glasniku” valjevskog Istorijskog arhiva br. 15-16 iz 1981. godine. 

Naziv „Partizan” imale su u jesen 1941. godine i novine partizana na Kordunu i u Lici.

LIT.: Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945, Beograd 1964; Z. Ranković, Novine valjevskih partizana, Glasnik IAV, br. 15-16, Valjevo 1981, 161-169; M. B. Matić, Partizanska štampa u Srbiji 1941-1944, Beograd 1993, 98-103; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 346.

 

Sloboda

List Valjevskog četničkog korpusa

Jedini poznati primerak objavljen je 10. oktobra 1943. godine. Urednik: Mihajlo Veljković Stib. Izašao na četiri strane, umnožavan geštetnerom.

LIT.: M. B. Matić, Ravnogorska ideja u štampi i propagandi četničkog pokreta u Srbiji 1941-1944, Beograd 1995, 112; B. B. Dimitrijević, Valjevski ravnogorci, Valjevo 1998, 202.

 

Sve za srpstvo

Izdanje Propagandne sekcije Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVO

zlazio petnaestodnevno, katakad i mesečno, na 6 do 10 strana. Prvi broj izašao 25. decembra 1943. godine. Do avgusta 1944. objavljeno 12 brojeva (jedanaest redovnih i jedan vanredni). Urednici: Mihajlo Veljković Stib i Pantelija Jovović. Umnožavan na geštetneru, tiraž 2.500 primeraka, format 20X30 cm.

Istoričar Milan B. Matić je pisao da je list „Sve za srpstvo” svojom sadržinom bio podređen „brizi za odbranu i opstanak Srpstva, očuvanju nacionalnog jedinstva i stvaranju nove države i društva inspirisanog ravnogorskom ideologijom”. Matić je raspolagao i dokumentom o distribuciji tog lista u Valjevskoj Podgorini.

LIT.: M. B. Matić, Ravnogorska ideja u štampi i propagandi četničkog pokreta u Srbiji 1941-1944, Beograd 1995, 110-112; B. B. Dimitrijević, Valjevski ravnogorci, Valjevo 1998, 202.

 

Napred

List Propagandnog odeljenja ravnogorske Komande Valjevskog okruga.

Izlazio u proleće i leto 1944. godine, nedeljno. Urednik: Mihajlo Veljković Stib, šef Propagandnog odeljenja Valjevske oblasti. Umnožavan na geštetneru, objavljeno deset brojeva zaključno sa 27. avgustom 1944. Format 30dž20 cm.

U broju od 11. juna 1944. godine objavljen je članak „Zašto se bore bosanski srpski četnici?” kojim je odbacivana mogućnost ponovnog uspostavljanja Jugoslavije. Sadržinu tog lista činile su i reportaže i pesme, takođe i članci preuzimani iz srodnih glasila.

LIT.: M. B. Matić, Ravnogorska ideja u štampi i propagandi četničkog pokreta u Srbiji 1941-1944, Beograd 1995, 112; B. B. Dimitrijević, Valjevski ravnogorci, Valjevo 1998, 202.

 

Partizanske radio vesti

Izašle u Valjevu /?/ u maju 1944. godine. Format 30 cm.

LIT.: M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 351.

 

Srpska gruda

Omladinski list

Izdanje ravnogorske komande Okruga valjevskog. Sačuvan broj 2 od 16. avgusta 1944. godine. Urednik Mihajlo Veljković Stib. Izašao na osam stana, umnožavan na geštetneru, format 30dž20 cm.

LIT.: M. B. Matić, Ravnogorska ideja u štampi i propagandi četničkog pokreta u Srbiji 1941-1944, Beograd 1995, 124; B. B. Dimitrijević, Valjevski ravnogorci, Valjevo 1998, 203.

 

Vesti

Vesti

(Foto: Ljuba Ranković)


Izdavač Kulturno-prosvetni odsek Okružnog NOO Valjevo. Izlazile svaki drugi dan od 28. septembra do 27. novembra 1944. godine na četiri strane. Prvih šest brojeva umnožavano na geštetneru, ostalih 25 (počevši od 10. oktobra 1944) štampano u Štampariji Dim. A. Slavuja u tiražu od 3.000 primeraka. Format 21dž15 cm. Narodna biblioteka Srbije ima osamnaest primeraka ovoga lista.

List je donosio vesti sa ratišta i druge informacije iz zemlje i sveta koje je sakupljala Radio-služba Kulturno-prosvetnog odseka Okružnog NOO Valjevo. Naslovi priloga iz 7. broja: Ruski topovi grme kod Beograda, Crvena armija prešla Tisu, Sjajna pobeda Crvene armije u Pribaltiku, Užice je oslobođeno, U svome bekstvu Nemci se dave u reci Tisi, Najsnažnije savezničko bombardovanje Nemačke, Srdačan doček u Moskvi premijera Velike Britanije g. Čerčila i ministra spoljnih poslova g. Idna, Šef Engleske vojne misije u Jugoslaviji general Meklin odaje priznanje N. O. vojsci u Srbiji, Savezničke trupe pred Bolonjom. Prvog novembra 1944. „Vesti” su obavestile o obnovljenom izlaženju „Politike”.

Značajnog udela u pokretanju „Vesti” i njihovom uređivanju imao je Marko Perić, učesnik građanskog rata u Španiji, u Valjevo došao kao pripadnik Šeste ličke divizije.

LIT.: Z. J., Od „Prvih žrtava” do „Poleta”, Napred, 10. april 1958, 5; Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945, Beograd 1964; Z. Ranković, „Vesti”, Napred, 19. septembar 1980; M. B. Matić, Partizanska štampa u Srbiji 1941-1944, Beograd 1993, 289; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 349.


Slobodna Srbija

Slobodna Srbija

(Foto: Ljuba Ranković)


Glasilo Narodno-oslobodilačkog fronta. Broj 2 izašao u Valjevu 30. septembra 1944. godine; prethodni je objavljen u Gornjem Milanovcu. Štampa Štamparija Dimitrija A. Slavuja. Obim – šest strana, tiraž 5.000 primeraka.

Čitavu prvu strani 2. broja „Slobodne Srbije” ispunio je članak Sretena Žujovića Crnog „Značaj Srbije i uloga srpskog naroda u narodno-oslobodilačkom ratu”. Ostali sadržaj činio je pregled najvažnijih ratnih i političkih događanja uključujući i zbivanja u Valjevskom kraju. U članku „Narodni zbor u Valjevu” opisan je miting od 21. septembra 1944. godine i defile partizanskih jedinica ulicama grada. Naslovi ostalih priloga: Izbor narodnooslobodilačkog odbora za Valjevski okrug, Valjevo je slobodno, Nove pobede nad četnicima, Omladinski miting u Valjevu, Miting žena u Valjevu, Sovjetski čovek i naša borba, Svi radnici „Vistada” u Narodno-oslobodilačkoj borbi...

„Slobodnu Srbiju” uopšte ne pominju bibliografije periodike u Srbiji u ratnom i posleratnom periodu, nema ovoga lista ni u zbirci Narodne biblioteke Srbije. Jedan, možda i jedini, primerak drugog broja tih novina sačuvao je Ljubiša Đenić iz Čajetine. Imalo je tvrdnji da je u Valjevu izašao i treći broj „Slobodne Srbije”.

LIT.: M. Tripković, „Slobodna Srbija” izašla u Valjevu, Napred, 30. septembar 1966; Z. Ranković, List „Slobodna Srbija”, Napred, 21. decembar 1984; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa   1768-1995, Beograd 1996, 352.

 

„Andra Savčić”

Džepne novine Valjevskog partizanskog bataljona

Pripremala Kulturno-prosvetna sekcija bataljona. Izašla dva broja u jesen 1944. godine. Format 21dž15 cm.

LIT.: Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945, Beograd 1964.

 

Mladi junaci

List III omladinskog bataljona XVI brigade 25. divizije NOV.

List je izlazio u Valjevu u decembru 1944. godine. Jedini poznati primerak je nenumerisan, umnožen na ciklostilu. Format 28dž21 cm.

LIT.: Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-1945, Beograd 1964; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 350.

 

Napred (Sve za pobedu)

Sve za pobedu

(Foto: Ljuba Ranković)

Pokrenut 15. februara 1945. godine pod nazivom „Sve za pobedu”, kao glasilo Okružnog odbora Jedinstvenog narodno-oslobodilačkog fronta Okruga valjevskog. Strana četiri, tiraž 2.500 primeraka. Štampa: Štamparija Dimitrija A. Slavuja.

Zadaci lista, izloženi u uvodniku prvog broja, svodili su se na htenje da „Sve za pobedu” bude „ogladalo naše sredine u kome će se videti i proceniti rad ne samo svakog pojedinca nego i sviju nas sa gledišta opštenarodnih i državnih interesa”. Uz redovne brojeve, objavljen je, 24. septembra 1945. godine, vanredni broj, na dve strane, posvećen borbi protiv špekulanata. Od 16. oktobra do 15. novembra 1945, pred izbore za Ustavotvornu skupštinu, „Sve za pobedu” je izdavan dva puta sedmično. List je dugo izlazio ne beležeći ko ga uređuje. Redakcija i administracija najpre su se nalazili u kancelariji JNOF-a, u Karađorđevoj 45, a od 4. broja (izašao 8. marta 1945) u Karađorđevoj 57 (“preko puta Komande grada”). 

Godinu dana kasnije (15. februara 1946, od 56. broja) „Sve za pobedu” je preimovan u „Napred”. Izvesno vreme tokom proleća i leta 1947. godine nije izlazio o čemu kazuje i beleška iz 123. broja (izašao 13. septembra 1947): „Osećajući u radu veliki nedostatak našeg lokalnog lista ‘Napred’ Izvršni odbor Narodnog fronta na svojoj sednici od 25. avgusta 1947. godine doneo je odluku da list ponovo izlazi, i to kao i ranije jedared nedeljno”. Ponovo nije izlazio u razdoblju od 14. maja 1949. do 23. maja 1952. godine. Razlog - podela zemlje na oblasti pri čemu su beogradski „Novi dani” preuzeli ulogu oblasnog informativnog glasila.

„Napred” je bivao organ: Narodnog fronta Okruga valjevskog 1946-1947; Narodnog fronta grada Valjeva 1947-1949; Sreskog odbora Narodnog fronta Valjevo 1952-1953; Sreskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Valjevo 1957-1958; opštinskih konferencija SSRN Valjevo, Osečina, Mionica, Ljig, Lajkovac, Lazarevac i Ub... Privatizovan u proleće 2007. godine, u vlasništvu je porodice Nedić iz Valjeva.

Izdavači „Napreda”: Novinska ustanova „Napred”; Novinska i radio ustanova „Napred”; NRU „Napred” - OOUR List „Napred”; Društveno novinsko-izdavačko preduzeće „Napred” (od proleća 1990); NIPD „Napred” AD.

Urednici: Ašer Deleon 1945-1946 (u tom svojstvu prvi put je u novinama potpisan u 46. broju, od 8. decembra 1945), Ratomir Ivković 1946-1947, Nadežda Ćirić 1947-1948, Boža Marković 1948-1949, Bogdan Ranković 1952-1953. i 1954-1960, Milorad Nikić 1953-1954, Radivoje Maksić 1960-1962. i 1971-1973, Zoran Joksimović 1962-1964. i 1966-1970, Stevan Ćirić 1974-1981. i 1983-2000, Zdravko Lazić 1981-1982, Olga Petrović 2001-2005, Jovan Bugarski 2005-2006, Zoran Milovanović (od proleća 2006). Izbor Jovana Bugarskog na uredničku dužnost prouzrokovao je višemesečni štrajk svih zaposlenih u „Napredu”.

 Izlazio: najpre četvrtkom, izvesno vreme dva puta sedmično, docnije dugo petkom, od 2009. godine ponovo četvrtkom. Sve vreme uglavnom je namenjivan stanovništvu Valjevskog kraja, u početnom razdoblju posle Drugog svetskog rata i Obrenovčanima, znatno duže i Lazarevčanima (do priključenja te opštine Beogradu), a 1963-1964. godine čitavom uvećanom Valjevskom srezu koji je obuhvatao i Podrinje, Mačvu, Pocerinu i Posavo-tamnavu. Najveći tiraž – 22.000 primeraka - imao je 1986. godine.

Pored raznorodnih novinarskih priloga (vesti, informacije, komentari, reportaže, intervjui i sl.), koji su činili osnovnu sadržinu, u ovim novinama su objavljeni i mnogobrojni prilozi iz istorije Valjeva i Valjevskog kraja. Publikovano je i mnoštvo književnih radova a u višedecenijskom razdoblju redovno su objavljivani i prikazi novih knjiga. U sklopu „Napreda” izlazio je izvesno vreme Dodatak za kulturu, umetnost i nauku koji je najpre i najduže uređivao Zoran Joksimović (od 27. novembra 1987. do 26. oktobra 1990. godine, ukupno 25 brojeva na po osam strana) a docnije Radovan Beli Marković i Radenka Filipović (2001). Od 1954. do 2002. godine „Napred” je proglašavao sportiste godine u Valjevu i Valjevskom kraju; od oko 2000. list organizuje izbor najvrednijeg događaja u kulturi Valjeva. U novije vreme ovaj list je postao rekorder, možda i u svetskim okvirima, po broju objavljenih čitulja i prostoru koji one ispunjavaju.

Štampa: Štamparija Dimitrija A. Slavuja, Štamparija Narodnog fronta, Štamparsko preduzeće „Napred” (zaključno sa 536. brojem od 23. januara 1959), „Glas” (Beograd), „Dnevnik” (Novi Sad), „Politika” (Beograd). Formati: 41x28,5; 45,5x32,5; 47dx31,5.

LIT.: Bibliografija izdanja u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Beograd 1964; Ž. K. Stoković, Štampa naroda i narodnosti u SFRJ 1945-1973, Beograd 1975, 159-160; Lj. Andrić, Zavičajna prošlost (do 1941. godine) na stranicama „Napreda”, Glasnik IAV, br. 15-16, Valjevo 1981, 317-359; Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1985), Valjevo 1985, 76-79, 87-90, 161; Lj. Andrić, Valjevske bibliografije. Prošlost Valjeva i Valjevskog kraja na stranicama lista „Napred”, Glasnik IAV, br. 20-21, Valjevo 1986, 151-171; O. Prodanović, Književni prilozi u valjevskim novinama 1885-1990, Napred, 12. april – 10. maj 1991; M. B. Matić, Partizanska štampa u Srbiji 1941-1944, Beograd 1993, 289-290; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 358, 360; Lj. Andrić, Prošlost Valjeva i Valjevskog kraja do 1941. godine na stranicama „Napreda”. Bibliografija, Glasnik IAV, br. 32, Valjevo 1998, 293-336; Z. Tripković, Najuspešniji sportisti 1954-2002, Kalendar „Kolubara” za 2004, 274-284; Z. Ranković, Isplativa prilagodljivost, Revija „Kolubara”, januar 2005, 27-29; S. Raković, Privatizacija razlog novinarskog sukoba, Pregled, 6-9. januar 2005, 12; S. Ćirić, List „Napred” 1945-1995, Kalendar „Kolubara” za 2006, 291-301.

 

Mladi udarnik

List Antifašističke omladine Okruga valjevskog.

Izdavač: Okružni odbor USAOS-a. Izlazio u maju i junu 1945. godine. Format 31 cm.

List je donosio članke iz života i rada omladine Okruga valjevskog i njihovom pripremanju za Balkanski kongres omladine.

LIT.: M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 356. 

 

Mladi metalac

List omladine preduzeća „Krušik”, izlazio 1949. godine

Jedini raspoloživi podatak o njemu je obaveštenje „Iz fabričkog komiteta NO”, objavljeno u 3. broju lista „Krušik” od 8. avgusta 1949. godine: „Usled tehničkih razloga list omladine preduzeća 'Krišik', 'Mladi metalac' neće više izlaziti. Saradnici lista pozivaju se da nastave sa radom i dalje u okviru omladinske rubrike lista 'Krušik'”.

 

Krušik

List uprave preduzeća i Sindikalne podružnice „Krušik”

 Izlazio od leta 1949. do 1. maja 1951. godine (ukupno 15 brojeva, 11 ih se nalazi u zbirci Narodne biblioteke Srbije). Izlazio mesečno, „a prema potrebi i češće”. Odgovorni urednik: Dragoslav Stefanović (zaključno sa 8. brojem od 1. maja 1950), Dragiša Radović.

Druga serija: Organ Radničkog saveta preduzeća „Krušik”, izlazio 1956-1958. godine. Odgovorni urednik: Dragiša Ćetković. Sadržaj 9. broja (januar 1957): Kako je radio Radnički savet u 1956. godini, Sa godišnje skupštine sindikalne podružnice „Krušika”, Analitička procena posla, Reportaža: Naši ljudi, Još nešto o stručnim školama i rukovodećem radioničkom kadru, Ekonomsko obrazovanje radnika važan zadatak u privredi, Poslovođa u industriji, Šta usporava našu pripremu, Oni su stvarali istoriju društva, Nedoslednost u korišćenju bifea.

Treća serija: izlazila 1961-1963. godine. Odgovorni urednik Slobodan Mijailović. Štampa: Štamparija „Napred” Valjevo; Štamparija „Glas” Beograd.

Docnije, povremeno je u preduzeću „Krušik” objavljivan „Bilten”, a od marta 1968. informacije iz fabrike izlazile su u sastavu lista „Napred” mutacijom dela njegovog prostora uz povremeno pojavljivanje u celokupnom tiražu osnovnog izdanja.

List „Krušik” je još jedan put pokretan, u leto 2003. godine, ali tada kao mesečnik. Uređivale su ga Dragana Milosavljević i Ognjanka Banović. Pojavio se dva-tri puta pa utihnuo.

LIT.: N. Juricin, Tradicija organizovanog informisanja, Napred, 15. februar 1985, 16; Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1985), Valjevo 1985, 162.           

 

Naša smotra

Bilten Gradskog komiteta Narodne omladine Valjevo

Izašao jedan broj 1950. godine, bez označenog datuma, povodom smotre Narodne omladine Valjeva na kulturno-umetničkom polju. Urednik: Dragoslav Stefanović. Format: 36 cm. Ima ga u Narodnoj biblioteci Srbije.

LIT.: Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1985), Valjevo 1985, 162; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 365.

 

Reč omladine (Srednjoškolac)

Reč omladine

(Foto: Ljuba Ranković)


List srednjoškolske omladine Valjeva; od 3. do 9. broja List Narodne omladine grada Valjeva. Pokrenut 15. februara 1952. godine, izlazio dvonedeljno. Od 10. broja (izašao 1. novembra 1952) promenjen naziv u „Srednjoškolac”. Izdanje Gradskog komiteta Narodne omladine. Glavni urednici: Bogoljub Janković (1952), Voja Todorović (1952-1953). Štampa: Štamparija „Napred” Valjevo. Format 42 cm

Početnu finansijsku podršku pružilo je srednjoškolsko KUD „Španac”, docnije izlazio uz finansijsku potporu Gradskog komiteta Narodne omladine, Centralnog komiteta Narodne omladine Srbije i Saveta za prosvetu, nauku i kulturu Vlade NR Srbije. Prvih 13 brojeva štampano je u ukupnom tiražu od 18.500 primeraka. Prostoriju za rad uredništva ustupio je direktor Valjevske gimnazije, a Omladinski komitet pisaću mašinu.

 Nastanak novina i njihova programska koncepcija izloženi su u uvodniku „Dobili smo list”. A o tadašnjim htenjima svedočio je docnije jedan od pokretača „Reči omladine”, Zoran Joksimović: „U listu, na skučenom prostoru, želeli smo da imamo brojne rubrike: da izveštavamo o aktivnosti omladinske organizacije; da negujemo stvaralštvo, štampajući pesme i priče, crteže i kartikature, prikaze knjiga i literarnih pokušaja  svojih drugova i drugarica; tekstove o filmovima i o pozorišnim predstavama (Valjevo je tada imalo profesionalno pozorište, a u gradu i školama razvijen dramski amaterizam); da podstičemo učenje; da izveštavamo o sportskim događajima; da ohrabrujemo šahiste i filateliste; da svaki rad – posebno dobrovoljni, udarnički – visoko vrednujemo. Rečju, planirali smo kompletne novine”. 

Godišnjica lista obeležena je dodelom nagrada u knjigama stalnim saradnicima i članovima redakcije: Milošu Jevtiću, Miloju Orloviću, Tomi Martinoviću, Milomiru Nikoliću, Draganu Markoviću i Miroslavu Grujičiću. Među najredovnijim saradnicima još su se nalazili: Zoran Joksimović, Petar Pajić, Dejan Mijač, Stevan Apostolović, Vojin Marković...

LIT.: Z. Joksimović, Reč omladine, urednici i saradnici, Jubilarni Gimnazijalac 1870-1980, 19. april 1980, 21-22; M. Kisić i B. Bulatović, Srpska štampa 1768-1995, Beograd 1996, 369.

 

Službena sopštenja Narodnog Odbora gradske Skupštine opštine Valjevo

Izašao jedan broj 1954. godine.

LIT.: Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1985), Valjevo 1985, 162.

 

Službeni deo Narodnog Odbora opštine Valjevo

Izlazio 1956-1958. godine, mesečno. Uređuje: Redakcija.

LIT.: Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1995), Valjevo 1985, 162.

 

Prve iskre

List učenika Osmogodišnje škole „Žikica Jovanović Španac” Valjevo.  Izlazio povremeno od 25. maja 1956. godine. Odgovorni urednici: Branislav Marković (prva četiri broja, izašla 1956. i 1957), Aleksandar Vojinović, Branko Vuković, Slavica Petković (2001) i dr. Štampa: Štamparija „Napred” Valjevo.

Prvi broj je štampan na osam strana. U glavi lista je naznačeno da ga izdaje školska literarna družina čijem radu je posvećen prilog „Naša literarna družina i njen list”. Tu je, između ostaloga, rečeno: „Ovakve listove izdaje veći broj osmogodišnjih škola u Beogradu i drugim gradovima naše zemlje. Preko lista možemo sarađivati sa učenicima i učenicama tih škola, možemo drugarskim kritikama i savetima pomagati jedni drugima”. Prvu stranu ispunio je uvodnik „Na 64-ti rođendan druga Tita”, a poslednju prilog učenice VI razreda Jasmine Tucović „Priča moje bake” o vojvodi Mišiću. Sve ostalo bila su đačka literarna i likovna ostvarenja.

Od 1976. godine u listu su objavljivani i radovi učenika zbratimljene škole „13. noemvri” iz Skoplja, a od 1980. i škole „Velimir Školrpik” iz Zadra.

LIT.: Z. Ranković, Vek valjevskog štamparstva (1885-1985), Valjevo 1985, 162; K. Vujić, Osnovna škola „Žikica Jovanović Španac” u Valjevu 1951-1991, Valjevo 1991, 85-87; L. Ranković, Školske novine, Revija „Kolubara”, septembar 1996, 42.

Komentari

Od „Glasonoše” do „Kolubare” III | 30.12.2011 u 16:07

Upišite svoj komentar