| Oktobar 2013

Dom umetnostiInicijativa za formiranje

Inicijativa za formiranje Doma umetnosti

Mi, dolepotpisani umetnici i poštovaoci umetnosti, podržavamo ideju da se u prostoru Doma vojske u Valjevu formira Dom umetnosti, u srpskim okvirima jedinstvena institucija kulture, koja bi Valjevu podarila potpuno nove kulturne sadržaje i predstavila ga kao inovativan i dinamičan kulturni prostor koji postavlja nove standarde savremene umetnosti u Srbiji. Koncept te nove institucije kulture koja bi bila smeštena u zgradu Doma vojske ukratko podrazumeva sledeće:

Sadržaj

Predlažemo da zgrada Doma vojske postane prostor u kojem će mladi umetnici iz Valjeva, Srbije i sveta realizovati projekte iz različitih oblasti umetnosti (vizuelne umetnosti, muzika, pozorište, film, elektronski mediji, internet...). Sa njima bi kao predavači i mentori radili najznamenitiji domaći, ali i svetski umetnici, profesori univerziteta i drugi ljudi čiji rad i znanje mladim umetnicima mogu da posluže kao inspiracija za kreiranje nekih novih umetničkih vrednosti. Svake godine bi bio raspisan međunarodni konkurs za učešće mladih umetnika na ovim programima. Određen broj mesta bi prema propozicijama uvek bio predviđen za mlade umetnike iz Valjeva. Rad bi bio organizovan tokom cele godine u različitim formama koje mogu da kreiraju tu novu vrednost – predavanja, zajednički rad, likovne kolonije, master klasovi, radionice, priprema pozorišnih predstava... Rezultati tog rada bi bili prezentovani, kako publici u Valjevu, tako i u drugim sredinama.

CC

Upravljanje

Smatramo da je najbolje da se za potrebe upravljanja Domom umetnosti i njegovim programima formira istoimena fondacija. Na čelu fondacije bi bio Nadzorni obor u koji bi članove imenovao Grad kako bi pratio realizaciju programa u Centru, kontrolisao rad fondacije i trošenje sredstava... Fondacija bi imala i Umetnički savet za koji predložemo da bude sastavljen od uglednih umetnika iz različitih oblasti umetnosti iz Srbije i sveta. Ovaj savet bi se starao o odabiru programa koji bi se odvijali u Domu umetnosti i vodio računa o tome da on bude na određenom umetničkom nivou. U operativnom smislu, fondacijom bi rukovodio menadžer koji bi morao da bude dinamičan, kreativan, sposoban i vredan menadžer u kulturi sa velikim znanjem.

Finansiranje

Novac za rad ove ustanove bi morao da dolazi iz različitih izvora kako njegovo finansiranje ne bi palo na teret Valjeva i njegovog nevelikog budžeta. Sadržaji bi bili projektno finansirani apliciranjem za određena sredstva iz različitih izvora kao što su: budžet Republike Srbije, EU fondovi, privatne fondacije iz celog sveta, fondovi stranih ambasada u Srbiji, korporativne fondacije… Dom bi deo prihoda ostvarivao i rentiranjem određenih prostora u objektu, organizacijom određenih događaja i radom kafea koji bi postojao u sklopu Doma. Najmanje novca (i to samo u početku) bi bilo potrebno izdvojiti iz budžeta Grada Valjeva.

Korist za Valjevo

Ovakav vid rada omogućava da Valjevci u toku godine vide veliki broj različitih, a opet vrhunskih umetničkih sadržaja. Ponuda sadržaja iz oblasti kulture će ovim biti mnogostruko veća. Takođe, ovo omogućava mladim valjevskim umetnicima da kroz interakciju sa svojim kolegama i predavačima iz zemlje i sveta značajno obogate svoja znanja i razviju svoje talente.

Valjevo ovakvom ustanovom dobija u našim uslovima jedinstven koncept koji ga lako može učiniti značajnim kulturnim centrom na prostoru Balkana. Ova ustanova bi mogla da postane novi simbol Valjeva, drugačiji od svega onoga što nude druge sredine u našoj zemlji i regionu. U grad će dolaziti veliki broj mladih umetnika i ljubitelja umetnosti kako bi učestvovali ili samo videli ono što se u Valjevu događa. Postali bismo važan izvor umetničkih trendova i naš grad bi bio pominjan kao mesto na kojem se kreira savremena srpska umetnost.

Mi sada imamo jedinstvenu priliku da kreiramo nešto po čemu će neke buduće generacije prepoznavati Valjevo. Da li ćemo to i učiniti zavisi samo od nas i naše hrabrosti da stvari gledamo bez uobičajenih okvira i ograničenja.

U Valjevu, juna 2013. godine.

Umetnici i poštovaoci um­etnosti ko­ji podržavaju in­icijativu: Aleksandar Ča­rn­ojević, 1986, dipl. inž. arh. – ma­st­er; Vladimir Petrović, 1984, filmski re­ditelj, do­cent AU Beograd; Bojana An­dr­­ić, 1983, direktorka fotografije; Marko Fi­lipović, 1987, di­pl. inž. arh. – ma­ster; Jel­e­na Marković, 1986, dipl. inž. arh. – master; Ivan Divjak, 1982, dr st­om­a­t­ologije; Ni­ko­la Romanović, 1984, vajar; An­dr­ijana Maksimović, 1985, di­pl. inž. arh. – master; David Maksimović, 1982, di­pl. inž. arh.; Danilo Tomić, 1981, el­ektro inženjer; Tamara Pa­nt­ić, 1985, ak­­ademska slikarka; Jelena Popović, 1985, aka­de­mska slikarka; Željko Vi­t­or­ov­ić, 1983, akademski slikar; Đurđa Đu­ri­čić, 1987, di­zajn tekstila; Dobrica Će­bić, 1987, grafički dizajner; Luka Tr­ip­ko­vić, 1989, student FLU, slikarstvo; Ml­aden Jan­ko­vić, 1986, student FLU, sli­ka­­rstvo; Đurđa Đurđević, 1989, student­ki­nja grafičkog di­zajna; Suzana Mi­jat­ov­ić, 1991, studentkinja arhitekture; Ol­ive­ra Pantelić, 1989, diplomirani muz­ič­ki umetnik; Vladimir St­eva­nov­ić, 1987, grafički dizajner; Ljudmila Po­po­vić, 1985, menadžer u kulturi; Mi­l­oš Po­po­pić, 1983, profesionalni barte­nder; Fi­lip M. Popović, 1983. di­pl.inž.arh; Ana Stanišić, 1983, PR i marketing me­na­džer; Nevena Nikolić, 1983, flautist­ki­nja; Đorđe Đoković, 1981, fotograf; Sl­ađana Marinković, 1985, grafičarka; Ma­rija Jovanović, 1984, muzički pedagog, di­rigent; Nikola Vujović, 1979, glumac; Lei­la Vujović, 1987, dipl. slikar, kosti­mo­graf i modni dizajner; Mina Mi­lov­an­ović, 1991, studentkinja arhitekture; M­ilan Hrnj­azo­vi­ć, 1982, akademski slikar; Ni­kol­ina Ninić, 1986, diplomirani muzički pedagog - master; Petar Ni­nić 1985. pesnik.

Upišite svoj komentar